SILABUSI

 

 

Naziv kolegija

PROCESNA INTEGRACIJA ZA SMANJENJE EMISIJE U OKOLINU

Šifra

HI 02

Status kolegija

Obavezni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Elvis  Ahmetović,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Okolišni problemi i prevencija zagađenja. Koncept, ekološki i ekonomski aspekti procesne integracije. Procesna sinteza, analiza i optimizacija.

Minimiziranje količine polutanata u efluentima. Minimiziranje potrošnje pogonskih sredstava. Strategije za integraciju mase i topline. Kombinovana integracija topline i električne energije. Matematičko programiranje. Klasifikacija optimizacijskih metoda. Korištenje binarnih (integer) varijabli za predstavljanje diskretnih odluka. Matematičke metode za sintezu mreža mase i topline. Primjeri industrijskih aplikacija metoda procesne integracije.

 

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Sticanje općih i posebnih znanja koja se odnose na korištenje metoda procesne integracije za smanjenje potrošnje prirodnih resursa, energije i prevenciju zagađenja u okolinu.

 

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

20

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

10

Jezik

 

Literatura

1. M. M. El-Halwagi: Pollution prevention through process integration, Systematic design tools. San Diego: Academic Press, 1997.

2. M. M. El-Halwagi: Process integration. San Diego: Academic Press, 2006.

3. R. Smith: Chemical process design and integration. England: John Wiley & Sons, Ltd, 2005.

4. J. Klemeš, F. Friedler, I. Bulatov, P. Varbanov: Sustainability in the process industry, Integration and optimization. New York, USA: McGraw-Hill, Inc., 2011.

 

 

Naziv kolegija

KATALITIČKI PROCESI U HEMIJSKOJ INDUSTRIJI

Šifra

 

Status kolegija

obavezni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc Amra Odobašić,vanr.prof.

Saradnici na kolegiju

Dr.sc. Amra Bratovčić,doc.

Sadržaj kolegija

Opća teorija katalize

Uvjeti za odvijanje kemijskih reakcija. Analogija električne mreže i katalitičke reakcije . Utjecaj katalizatora na položaj kemijske ravnoteže. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije.Ovisnost specifične brzine katalitičke reakcije o aktivacijskoj energiji. Mehanizam ubrzavanja kemijske reakcije.Mehanizam inhibicije.Mehanizam inicijacije.

Osnovne karakteristike djelovanja katalizatora

Aktivnost. Kinetičko definiranje aktivnosti.Definiranje katalitičke aktivnosti s praktičnog motrišta. Selektivnost. Stabilnost

Kataliticki procesi u anorganskim postupcima.Kataliza i katalizatori Heterogena kataliza u anorganskim procesima. Kataliticki procesi uz oksidaciju.Dobivanje sulfatne kiseline katalitičkim postupcima.Kataliticki procesi u organskim postupcima Katalitičko krekiranje. Postrojenja za katalitičko krekiranje. Katalitičko reformiranje. Postupci katalitičkoga reformiranja. Hidrokrekiranje. Postupci hidrokrekiranja.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Studenti ovladavaju osnovnim postavkama kemijske kinetike reakcija koje kontroliraju temperatura, koncentracija, pritisak i kontaktno vrijeme. Porastom temperature i pritiska možda će se nekatalitička reakcija nastajanja produkta odvijati razumnom brzinom, ali održavanje i izrada reaktora koji bi radili u takvim uvjetima bit će progresivno skuplji. Nadalje, postoje i termodinamička ograničenja za uvjete u kojima se neka reakcija može odvijati. Primjerice, konverzija N2 i H2 u amonijak je reverzibilna egzotermna reakcija i prinos na amonijaku se smanjuje porastom temperature, a povećava s povećanjem tlaka. Reakcija je praktički nemoguća iznad 600oC. Dakle, mnoge reakcije koje se koriste u kemijskoj industriji bez katalizatora ne bi bile moguće, a mnogi drugi procesi bili bi neekonomični.

Katalizatori ubrzavaju reakcije za jedan red veličine što omogućava da se reakcije odvijaju u najprihvatljivijim termodinamičkim uvjetima te pri puno nižim temperaturama i

tlakovima. Na taj način djelotvoran katalizator, u kombinaciji s optimiranim reaktorom i cijelim postrojenjem, ključni je čimbenik za smanjenje troškova investicije i proizvodnih troškova kemijskog procesa. Danas oko 85 % kemijskih proizvoda tijekom proizvodnje prolazi kroz barem jedan katalitički stupanj.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

15

5

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

10

Jezik

 

Literatura

1. J. Hagen, Industrial Catalysis-A Practical Approach, 2nd ed., Wiley-VCH, Weinheim,2006.

2. S. Zrnčević, Kataliza i katalizatori, Hinus, Zagreb, 2005.

3. S. Bhaduri, D. Mukesh, Homogeneous Catalysis-Mechanisms and Industrial

Applications, Wiley Interscience, New York, 2000.

4. J. M. Thomas, W. J. Thomas, Principles and Practice of Heterogeneous Catalysis,

Wiley-VCH, Weinheim, 1997.

5. I. Chorkendorff, J. W. Niemantsverdriet, Concepts of Modern Catalysis and Kinetics,

Wiley-VCH, Weinheim, 2003.

6. P. Fuderer, Kataliza i katalizatori, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967

 

 

Naziv kolegija

TERMODINAMSKA KARAKTERIZACIJA

Šifra

 

Status kolegija

 Izborni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Prof.dr.Nihada Latifagić,profesor emeritus

Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Amra Odobašić,vanr.prof.; dr.sc. Muhamed Bijedić,red.prof.

Sadržaj kolegija

Termodinamske veličine. Entalpija, entropija, Gibsova energija. Entalpija i entropija mješanja. Fazne ravnoteže u tečnim sistemima. Polimerni rastvori: specifična svojstva, rastvaranje i bubrenje, entalpija i entropija mješanja. Sistemi hrane: specifična toplota, entalpija i latentna toplota, fazni prelazi u hrani, želatinacija, kristalizacija. Primjena metoda u karakterizaciji sirovina i gotovih proizvoda zasnovane na elektrohemijskom principu.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Sticanje znanja o mogućnostima primjene elektrohemije za određivanje i specijaciju tragova elemenata u vodenoj sredini. Usvajanje specifičnih znanja neophodnih za istraživački rad.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

1

 

 

ukupno

15

5

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

10

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

  1. S.Rahman: Food Properties Handbook, CRC,1995
  2. R.W.Hartel:Crystallization in Foods,Aspen Publication,2001
  3. I.Klarić: Karakterizacija polimera, Sveučilište Split,2002
  4. A.J. Bard, L.R. Faukner, Electrochemical Methods, John Wiley and Sons, 2001.

Preporučena literatura

 

 

 

Naziv kolegija

ODABRANE METODE MATEMATIČKOG MODELIRANJA HEMIJSKIH I BIOHEMIJSKIH REAKTORA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Ivan Petric,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Algebarske metode analize stehiometrije složenih procesa.

Matematičko modeliranje kinetike hemijskih i biohemijskih procesa.

Formuliranje i rješavanje materijalnih i energetskih bilansa reaktora.

Simulacija katalitičkih reaktora sa nepokretnim i fluidiziranim slojem katalizatora.

Simulacija neidealnog protjecanja fluida u reaktorima.

Elementi optimizacije reaktora.

Realizacija izloženih metoda na računaru korištenjem raspoloživog softvera i uz odgovarajuće probleme-zadatke koji se rješavaju pojedinačno i timski .

Analiza odabranih naučnih radova u kojima su demonstrirane metode matematičkog modeliranja reaktora.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Stjecanje akademskih znanja i ovladavanje metodama matematičkog modeliranja u okviru analize, projektiranja i optimizacije hemijskih i biohemijskih reaktora. Osposobljavanje za korištenje matematičkih metoda i softvera za analizu, projektiranje i optimizaciju reaktora.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

1. H.S. Fogler: Eelements of chemical reaction engineering (4th edition), Prentice-Hall Inc.,  Englewood Cliffs, New Jersey, 2006.

2. O.Levenspiel: CHEMICAL REACTION ENGINEERING (3rd edition), John Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.

3. G.F., Froment, K.B. Bischoff: Chemical reactor analysis and design (2nd edition), John Wiley & Sons, Inc., New York, 1990.

4. R.W. Missen, C.A. Mims, B.A. Saville B. A.: Introduction to chemical reaction engineering and kinetics, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.

5. P. Harriot: Chemical reactor design, Marcel Dekker, Inc., New York, 2003.

6. E.B. Nauman: Chemical reactor design, optimization, and scaleup, McGraw-Hill, New York, 2002.

 

 

 

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA REAKTORSKOG INŽENJERSTVA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Ivan Petric,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Reakcije katalizirane česticama: a) nepokretan sloj katalizatora, b) reaktori sa suspendiranim/fluidiziranim katalizatorom, c) reakcije plin-tečno na krutom katalizatoru.

Nekatalitički sistemi: a) kinetika i projektiranje reaktora fluid-fluid, b) kinetika reaktora fluid-čestica, c) reaktori plin-kruto-kruto.

Usmjeravanja studenata na samostalno i timsko rješavanje postavljene problematike, nakon prethodnog definiranja okvira i glavnih pravaca rješavanja problematike.

Analiza odabranih naučnih radova u kojima su demonstrirane izložene metode.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Proširivanje i produbljivanje znanja stečenih na osnovnim kursevima, prije svega u oblasti višefaznih hemijskih reaktora. Stjecanje i usvajanje znanja o različitim tipovima reaktora sa krutim katalizatorom, te nekatalitičkim sistemima: reakcije fluid-fluid, reakcije fluid-čestica.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

1. O.Levenspiel: Chemical reaction engineering (3rd edition), John Wiley & Sons, Inc., New York, 1999.

2. D. Skala, M.  Sokić: Zbirka zadataka – osnovi teorije i projektovanja hemijskih reaktora, TMF, Beograd, 1979.

3. H.S. Fogler: Elements of chemical reaction engineering (4th edition), Prentice-Hall Inc.,  Englewood Cliffs, New Jersey, 2006.

4. S.M. Walas: Chemical reaction engineering handbook of solved problems, Gordon & Breach Publishers, Newark, N. J., 1995.

5. Z. Gomzi: Kemijski reaktori, HINUS, Zagreb, 1998.

6. C.G. Hill: An introduction to chemical engineering kinetics & reactor design, John Wiley & Sons, New York, 1977.

 

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA INDUSTRIJSKE BIOTEHNOLOGIJE

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - hemijsko inženjerstvo

Semestar

II

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi industrijske biotehnologije, razlozi koji su doveli do pojave industrijske biotehnologije.Podjela. Biogoriva, dobijanje biotenaola biotehnološkim procesima, biobutanol, biotehnološki aspekti proizvodnje bioplina, Biorafinerije-fabrike budućnosti, platforme na kojima počivaju biorafinerije, zelene biorafinerije izvor sirovina za hemijsku industriju. Industrijski procesi fermentacije. Proizvodnja piva, kvasca i alkohola. Biotehnološki procesi dobijanja polimernih materijala. Biorazgradljivi polimeri. Industrijska biotehnologija u službi zaštite čovjekove okoline.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Uspješnim savladavanjem ovog kursa studenti treba da budu osposobljeni da razumiju procese industrijske biotehnologije. Da prepoznaju značaj i važnost industrijske biotehnologije za našu industrijsku budućnost. U okviru ovog kursa studenti treba da se upoznaju sa biogorivima koja se dobijaju biotehnološkim procesima, da steknu uvid u mogućnosti korištenja zelene biomase u postrojenjima biorafinerija te da nauče osnovne industrijske procese fermentacije  i proizvode koji se na taj način dobijaju. Studenti u okviru ovog kursa treba da se upoznaju sa biotehnološkim postupcima dobijanja polimernih materijala, te da se upoznaju sa mogućim upotrebama industrijske biotehnologije u službi zaštite čovjekove okoline.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

9

3

 

ukupno

 

 

 

Način polaganja ispita

Izrada i usmena odbrana seminarskog rada

Bodovi

5

Jezik

 

Obavezna literatura

1.    EJ. Da Silva, C. Ratledge, and A. Sasson, Biotechnology : economic and social aspects : issues for developing Countries, Cambridge University Press 1992

2.    C. Ratledge and B. Kristiansen, Basic Biotechnology, Cambridge University, UK, 2001

3.    John Kornerup Bang, Andreas Follér, Marco Buttazzoni, Industrial    biotechnology, WWF Denmark, September 2009K.

4.    Lee Lerner and B. W. Lerner, Biotechnology, Changing Life Through Science, Thomson Gale, a part of the Thomson Corporation, 2007

5.    M. Hofman, PH. Thonart, Engineering and Manufacturing for Biotechnology,Volume 4, Kluwer academic publishers,2002.

6.    Fernanda Mozzi, Raúl R. Raya, Graciela M. Vignolo, Biotechnology of lactic acid bacteria : novel applications, Blackwell Publishing, 2010

7.    Ghasem D. Najafpour, Biochemical engineering and  Biotechnology, Elsevier , Amsterdam, The Netherlands, 2007

 

 

Naziv kolegija

FAZNE RAVNOTEŽE U HEMIJSKOJ TEHNOLOGIJI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - hemijsko inženjerstvo

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Husejin Keran,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Amra Bratovčić,doc; dr.sc. Sabina Begić,doc.

Sadržaj kolegija

-principi i uslovi ravnoteže heterogenih sistema u rastvorima elektrolita-soli

-kriterijumi stabilnosti fazne ravnoteže  

- pojedini aspekti fazne ravnoteže dvokomponentnih sistema

-proračun faznog dijagrama trokomponentnih sistema, minimizacija energije Gipsa, izotermski procesi

- praćenje procesa kristalizacije u konkretnim primjerima faznih dijagrama dvokomponentni sistema

- praćenje procesa kristalizacije u konkretnim primjerima faznih dijagrama trokomponentnih  sistema

- fazni dijagrame četvorokomponentnih sistema , Levenhercovi dijagrami

-metode određivanja ravnotežnog sastava višekomponentnih , višefaznih sistema

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Da studente osposobi za primjenu osnovnih diferencijalnih jednačina za opis procesa u heterogenim, višekomponentnim sistemima. Da studenti ovladaju grfičkim metodama praćenja tokova tehnoloških operacija u faznim dijagramima višekomponentnih sistema. Da se studenti upoznaju sa zakonitostima fazne ravnoteže i da dobiju neophodna znanja za pravilno korištenje faznih dijagrama dvo-, tro-, i četvorokomponentnih sistema.

Studenti stiču znanja o faznim transformacijama i faznoj ravnoteži koji se javljaju u mnogim procesima neorganske hemijske tehnologije.Studenti savladavaju primjenu analitičke i grafičke metode u termodinamici heterogenih sistema . Upoznaju se sa termodinamičkim modelima koji razmatraju uslove fazne ravnoteže u dvo-, tro-, i četvorokomponentnim sistemima.

U okviru seminarskog rada studenti razmatraju uslove fazne ravnoteže u višekomponentnim sistemima na konkretnim primjerima.

 

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

1.  Allen, W. H ., Gale, W. A ., and Ritchie. C. F., ,,Process  of Separating Sodium Salts from MixturesThereof.'' U. S . Patent 1.836.426, 1931 .

2. Black, L., and Rich. M. M., ,, Process of  Coolin.'' U. S. Patent                               1.996.053, 1935.

3. (1) Black. I., G., Fitch. E., B., and  Suhr, H. B., ,, Method of Separating sodium salts.'' U. S. Patent 2.309.509,1943.

4. Black I., Fitch. E., B., and Suhr, H. B., ,,Process of Preparing Solutions Containing High Rations of Sodium Carbonate to Sodium Sulfate ,'' U. S. Patent 2.348.164, 1944.

5. Fitch . E., B.,  and Roberts. E., J., ,, How to Determine Material  Balance by Ratio – scale Moments Method. '' Eng. Mining J., 158238.177 ( 1957).

6. Gale, W. A., ,, Chemistry of the Trona Process,'' Isp. Exg., Chem., 30 (8),  867 (1938).

7. Garrett, D. E., ,, The Crvstalization of Potash Camplex Brines or Ores,'' Chem, Eng, Progr., 59 (10) (1963).

8. Hougen, A. H.. and Watson. K. M., ,, Chemical Process Principles,'' Part I, John Wiley and  Sons , New York. (1943).

9.Mullen, J. W., ,, Crystallization,'' Buterworths, London , 1961.

10.Purdon, F. F. And Slater , W. W. ,, Aquecous Solutions and the Phase Diagram,'' Arnold,  London, 1946.

 

 

 

 

Naziv kolegija

RAZGRADNJA I RECIKLIRANJE POLIMERNOG OTPADA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Razlozi za recikliranje polimernog otpada. Industrijske oblasti koje generiraju polimerni otpad. Vrste polimernog otpada sa aspekta  njegovog nastajanja; tokom proizvodnje, prerade te nakon upotrebe. Upoznavanje sa tehnikama sortiranja i razdvajanja polimernog otpada. Načini zbrinjavanja polimernog otpada;

·         smanjenjem nastajanja otpada

·         sprječavanje zagađenja okoliša u toku procesa prerade

·         obrada otpada prije odlaganja

·         Recikliranje i ponovna upotreba.

Recikliranje polimernog otpada – hemijsko, mehaničko, energetsko recikliranje te -primarno, sekundarno i tercialno recikliranje. Procjena isplativosti i uspješnosti zbrinjavanja polimernog otpada. Primjeri recikliranja važnijih polimernih materijala. Zakonski zahtjevi za zbrinjavanje polimernog otpada i važniji pojmovi. Razgradnja polimernog otapada, osnovni pojmovi i definicije vezane za procese razgradnje polimernih materijala. Biorazgradljivi polimeri. Životni ciklus i procjena životnog ciklusa polimera.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Uspješnim savladavanjem ovog kursa studenti treba da budu osposobljeni da razumiju pojmove vezane za recikliranje i razgradnju polimernog otpada.Da razumiju potrebu za recikliranjem polimernog otpada te da se upoznaju sa oblastima u kojima se generira polimerni otpad, načinima recikliranja polimernog otpada  koji su zastupljeni danas u industrijskoj praksi. Studenti treba da steknu uvid u ekonomsku isplativost procesa recikliranja kao i da se upoznaju sa zakonskom regulativom u ovoj oblasti. Studenti u okviru ovog kursa trebaju da se upoznaju sa procesima razgradnje polimera, te biorazgradljivim polimerima kao ekološki prihvatljivijoj varijanti polimernih materijala. Studenti će također imati priliku da se upoznaju sa procesom analize životnog ciklusa polimera na konkretnim primjerima.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

9

3

 

ukupno

 

 

 

Način polaganja ispita

Izrada i usmena odbrana seminarskog rada, pismeni/usmeni ispit

Bodovi

5

Jezik

 

 

 

 

 

Lliteratura

1.    V. Goodship, Introduction to Plastics Recycling, Smithers Rapra Technology Limited, 2007

2.    Francesco Paolo La Mantia, Recycling of Plastic Materials, ChemTecPublishing, Canada, 1993

3.    J. Scheirs, Polymer Recycling: Science, Technology and Applications, J.Wiley &Sons, Brisbane, 1998.

4.    L. Andrady, «Plastics and the Enviroment», J.Wiley & Sons, Hoboken, New Jersey, 2003

5.    Azapagic et al. ,”Polymers, the Enviromental and Sustanible Development” J.Wiley & Sons, N.Y. 2003.

 

 

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA TEHNOLOGIJA  HEMIJSKE INDUSTRIJE

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

 Doktorski studij - hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Zoran Iličković,vanr.prof.

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

 

Trendovi u kvalitetu motornih benzina i dizel goriva.Evropske specifikacije tečnih goriva i rafinerijske konfiguracije. Osnovna koncepcija savremenih rafinerija, jednostavna, složena konverziona rafinerija, rafinerija za proizvodnju benzina, rafinerija za proizvodnju dizel goriva, integrisani rafinerijsko petrohemijski kompleks. Kriteriji izbora nafte za preradu.Osnovni principi namješavanja nafte, komercijalni principi namješavanja nafti.Povećanje proizvodnje lakih proizvoda, potrošnja vodika, integracija procesa gasifikacijei proizvodnje električne energije. Savremeni procesi hidrodesulfuracije.HDS sirovog benzina, kerozina,plinskog ulja, atmosferskog ostatka.Uporedna analiza savremenih FCC procesa.trendovi u razvoju FCC katalizatora.Savremeni hidrokreking procesi.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Proširiti osnovna znanja iz izabranih tehnologija prerade nafte sa posebnim osvrtom na njihovo osavremenjavanje. Usvajanje temeljnih znanja neophodnih za znanstveno istraživački rad. Sposobnost prihvatanja i realizacije dijela timskog rada u postupcima osavremenjavanja pojedinih procesa.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

 

 

Literatura

1.IFP. Petroleum Refining, Editions Technip ,1995

2.G.Jamesh, Refining Technology and Economics Technip, 2003 

3.A.R.Meyers, Handbook of Petroleum Refining Processes, McGraw-Hill, New York,1997

4.S. Parkash, refining Processes Handbook, Elsevier, Burlington, 2003

 

 

 

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA PROCESNOG SISTEMSKOG INŽENJERSTVA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij hemijsko inženjerstvo

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Elvis Ahmetović,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Optimizacijski pristupi za sintezu i dizajniranje procesa. Koncepti algoritamskih metoda. Predstavljanje problema u obliku stabla (drveta) i mreže. Pojam superstrukture procesa. Strategije rješavanja problema predstavljenih u obliku drveta.  Modeli i strategije rješavanja problema predstavljenih u obliku mreže. Alternativne formulacije problema matematičkog programiranja. Modeliranje logičkih ograničenja i logičkog zaključivanja. Korištenje naprednih programskih jezika npr. GAMS (General Algebraic Modelling System) za modeliranje i optimizaciju procesa. Primjeri sinteze i dizajniranja mreža izmjenjivača topline. Sekvencijska i simultana sinteza mreža izmjenjivača topline i njihova komparacija.  Primjeri sinteze i dizajniranja mreža vode. Sekvencijska i simultana sinteza mreža vode i njihova komparacija.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Sticanje općih i posebnih znanja koja se odnose na optimizacijske pristupe za sintezu i dizajniranje procesa, korištenje naprednih jezika (GAMS) za modeliranje i optimizaciju procesa i rješavanje konkretnih problema sinteze i dizajniranja mreža izmjenjivača topline i vode.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

 

 

 

1. L. T. Biegler, I. E. Grossmann and A. W. Westerberg: Systematic Methods of Chemical Process Design, Prentice Hall, New Jersey, 1997.

2. A. Brooke, D. Kendrick, A. Meeraus, R. Raman: GAMS - A user Guide, Scientific Press, GAMS Development Corporation, 2005.

3. H. P. Williams: Mathematical building in mathematical programming, Chichester, USA, Wiley, 1985.

4. T. F. Yee, I. E. Grossmann, Z. Kravanja, Simultaneous optimization models for heat integration – III. Process and heat exchanger network optimization. Computers chem. Engng 14 (11), 1185-1200 (1990).

5. Y. P. Wang, R. Smith (1994): Wastewater minimisation. Chemical Engineering Science. 49, pp. 981-1006.

6. M. Bagajewicz (2000): A review of recent design procedures for water networks in refineries and process plants. Computers & Chemical Engineering, 24, pp. 2093-2113.

7. J. Jeżowski (2008): Review and analysis of approaches for designing optimum industrial water networks. Chemical and Process Engineering, 29, 663-681.

8. D. C. Y. Foo, (2009): State-of-the-Art Review of Pinch Analysis Techniques for Water Network Synthesis. Industrial & Engineering Chemistry Research, 489, pp. 5125-5159.

9. E. Ahmetović, I. E. Grossmann (2011): Global superstructure optimization for the design of integrated process water networks. AIChE Journal, 57, 2, 434–457.

 

 

 

Naziv kolegija

SINTEZA I DIZAJNIRANJE PROCESA SA SVIJEŠĆU O OKOLIŠU

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo ,Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

II

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Upoznavanje sa okolišnim problemima uzrokovanim od strane industrije. Veza između okoline, tehnološkog procesa, sistema za generisanje energije i tržišta. Koncepti i terminologija prevencije odnosno sprječavanja nastanka zagađenja. Uloga procesnog inženjera i koraci u sintezi i dizajniranju ekološko održivih procesa. Sistemske metode za sintezu i dizajniranje održivih procesa. Jedinične operacije i sprječavanje nastanka zagađenja. Analiza procesnih šema u cilju prevencije zagađenja. Integracija energije u procesu. Integracija mase u procesu. Nulta emisija materije i energije u procesu. Procjena okolišnih performansi procesnih šema. Konkretni primjeri minimizacije i sprječavanja emisije zagađenja u okolinu.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Sticanje općih i posebnih znanja koja se odnose na sintezu i dizajniranje tehnoloških procesa sa sviješću o okolišu, koncept prevencije zagađenja i metode koje doprinose minimizaciji i prevenciji emisije zagađenja u okolinu.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

 

1. D. T. Allen i D. R. Shonnard, Green Engineering: Environmentally conscious design of chemical processes. Prentice Hall PTR, New York, 2002.

2. M. M. El-Halwagi, Pollution prevention through process integration: Systematic design tools, Academic Press, San Diego, 1997.

3. A. C. Dimian, Integrated design and simulation of chemical processes: Computer-aided chemical engineering, 13, Elsevier science B.V, Amsterdam, The Netherlands, 2003.

4. J. M. Douglas, Conceptual design of chemical processes, McGraw-Hill, Inc, New York, 1988.

5. L. T. Biegler, I. E. Grossmann i A. W. Westerberg: Systematic methods of chemical process design, Prentice-Hall, New Jersey, 1997.

6. R. Smith, Chemical Process Design and Integration, John Wiley & Sons, Ltd, England, 2005.

7. E. Ahmetović, M. Suljkanović, N. Ibrić,i A. Jaganjac, A. (2010): Procesno inženjerska edukacija za održivi razvoj, EnE10 Šesta regionalna konferencija, Životna sredina ka Evropi, Beograd, 7-8. juni 2010.

8. E. Ahmetović, M. Martin, I. E. Grossmann (2010): Optimization of energy and water consumption in corn-based ethanol plants. Ind. Eng. Chem. Res., 2010, 49 (17), pp 7972–7982.

 

Naziv kolegija

PROCESI SAGORIJEVANJA U INDUSTRIJI I UTICAJ NA OKOLIŠ

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Hemijsko inženjerstvo, Inženjerstvo u zaštiti okoliša

Semestar

II

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Izmjena topline u industriji. Izmjena topline u procesima sagorijevanja u hemijskoj industriji. Toplinski kapacitet šaržnih procesa. Toplinska izmjena u kontinuiranim procesima sagorijevanja. Energetska efikasnost procesa sagorijevanja u industriji. Operacije i kontrola industrijskog sagorijevanja. Protok plinova nastalih sagorijevanjem. Proračun parametara sagorijevanja. Materijali za izradu industrijskih peći.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Na kolegiju je stiču znanja iz teorije sagorijevanja i aplikaciji u industrijskom okruženju.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

 

 

 

Način polaganja ispita

Usmeni ispit. Seminarski rad.

Bodovi

10

Jezik

 

Obavezna literatura

W. Trinks, M. H. Mawhinney R. A. Shannon R. J. Reed, INDUSTRIAL FURNACES, J. R. Garvey John Wiley & Sons, 2004, New Jersey

Preporučena literatura

1.Bartok and Sarofim: “Fossil Fuel Combustion—A Source Book”; John Wiley & Sons, New York, NY, 1991.

2.Borman, G.L. and Ragland, K.W.: “Combustion Engineering,” McGraw-Hill, New York, NY. 1998. 41

3.Lukasiewicz, M.A.: “Industrial Combustion Technologies,” GRI, (now Gas Technology Institute), Des Plaines, IL, 1986.

 

 

Naziv kolegija

RAZGRADNJA I RECIKLIRANJE POLIMERNIH  MATERIJALA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij  - Hemijsko inženjerstvo,Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Polimerni materijali; Koncept i definicije,Klasifikacije polimernih materijala,Molekularna težina polimera; Pojam i  karakteristike, Mjerenje molekularne težine polimera.Polimerizacijske reakcije: Stupnjevite polimerizacije, lančane  polimerizacije, kopolimerizacije. Polimerno  reakcijsko inženjerstvo: Struktura i svojstva polimera,Strukture,Fenomeni faznih promjena,Polimerne  smješe, Svojstva polimernih krutina i tečnosti. Karakterizacijske tehnike; Termička analiza, mehanička analiza. Procesiranje polimera: Pregled i klasifikacija operacija za procesiranje polimera, odabrane tehnike procesiranja polimera, odabir procesnih tehnika, aditivi za polimerne materijale. ”Zeleno” polimerno inženjerstvo

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Uspješnim savladavanjem ovog kursa studenti treba da budu osposobljeni da razumiju osnovne koncepte i proračune u oblasti polimernog inženjerstva. Prije svega treba da razumiju kako se polimeri razlikuju od tzv. „malih“ molekula, kako se mogu sintetizirati polimeri, kako polimerna struktura može utjecati na svojstva polimernih materijala, kako izvršiti karakterizaciju polimera da bi se dobile informacije o mikrostrukturi lanca i svojstvima  te kako i na koji način, se polimerni proizvodi mogu oblikovati u različite oblike i veličine.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

9

3

 

ukupno

 

 

 

Način polaganja ispita

Izrada i usmena odbrana seminarskog rada

Bodovi

5

Jezik

 

Obavezna literatura

1.    José M. Asua, Polymer Reaction Engineering,  Blackwell Publishing Ltd., Oxford, 2007

2.    M.Chanda, Introduction to polymer science and chemistry, CRC Press, Taylor and Francis group, Boca Raton,2006Z.

3.    Janović, Polimerizacije i polimeri, HDKI, Kemija u industriji, Zagreb, 1997.

4.    K.H. Reichert, W.Geiseler (Eds.), Polymer Reaction Engineering, Influence of  Reaction Engineering on Polymer Properties, VCH, Munich, 1989.

5.    Rudin, A., The Element of Polymer Science and Engineering, 2nd edition,Academic Press, 1999.

6.    J.A. Biesenberger, D.H.Sebastian, Principles of Polymerization Engineering, Wiley,New York, 1983.

 

 

 

Naziv kolegija

TEŠKI METALI U INDUSTRIJSKIM PROCESIMA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij –Hemijsko inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Savremena tehnološka proizvodnja omugućava proizvodnju različitih vrsta produkata prema odgovarajućim standardima. Sirovine za proizvodnju mogu biti prirodni minerali ali i industrijski produkti  koji mogu sadržavati teške metale. Teški metali su ekološki vrlo značajni, jer su nerazgradivi i ne iščezavaju već se kreću kroz ekosistem i imaju normalan biogeohemijski ciklus. Neki od njih, kao što su: Fe, Mn, Cu, Zn, Mo, Co, V itd. pripadaju grupi esencijalnih elemenata i u malim količinama su neophodni za mnogobrojne funkcije u živom organizmu. Pri većim koncentracijama ispoljavaju toksične efekte i ukoliko se uključe u lanac ishrane predstavljaju veliku opasnost po zdravlje životinja i čovjeka. Neki teški metali (Pb, Cd, Ni i As, Hg) ispoljavaju toksične efekte u slučaju suviška u životnoj sredini. Njihova antropogena distribucija uzrokuje povećani prodor u lance ishrane i različite poremećaje u prirodnim i antropogeniziranim ekosistemima. Predmet razmatra moguće prisustvo i složeno djelovanje teških metala kao i značaj njihovog kvantitativnog prisustva i distribucije u sirovinama i gorivu (prirodnom ili alternativnom), u produktima, emitovanim dimnim gasovima, prašini I drugim nus-produktima.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Poslije uspješnog savladavanja predmeta studenti će proširiti svoje znanje o značaju hemije metala, kao i prisustvu, distribuciji, osobinama i djelovanju teških metala kako na dobivene industrijske produkte, tako i na okolinu i ekosistem.

 

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

 

Obavezna literatura

 1. D. F. Shriver, P. W. Atkins, C. H. Langford, “Inorganic Chemistry”, 2nd Ed., Oxford University Press, Oxford, 1994. 

2. J. E. Huheey, E. A. Keiter, R. L. Keiter, “ Inorganic Chemistry”, 4th Ed., HarperCollins College Publishers, 1993.

3. A.K. Kabata-Pendias: Trace Elements in Soils and Plants, CRC Press, Third Edition, 2001(ISBN 0-8493-1575-1).

Preporučena literatura

 

Noviji članci iz međunarodnih časopisa.

 

 

 

 

Naziv kolegija

ELEKTROHEMIJA ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Šifra

 

Status kolegija 

Izborni

Studij

Doktorski studij -  Hemijsko inženjerstvo  

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Sead Ćatić,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Kratki pregled osnova heterogene katalize i elektrokatalize. Mehanizmi elektrokatalitičkih reakcija. Adsorpcijski procesi na međufaznoj granici čvrsto/tekuće. Osnovni principi dizajniranja katalizatora. Ekološki prihvatljiva elektrohemija i razvoj održive energije. Gorivni članci: termodinamika, pregled tehnologija, dizajniranje, primjena. Nisko-temperaturni gorivni članci: vodikov gorivni članak (direktni i reformirani vodik), direktni metanolski (alkoholni) gorivni članak; visoko-temperaturni gorivni članci: čvrstofazni oksidni člana; bio-gorivni članci. Klasična elektroliza vode. Proizvodnja vodika u PEM generatorima. Elektroorganska sinteza. Elektrohemijska i foto-elektrohemijska obrada otpadnih voda. Djelovanje biomolekula s električki nabijenim površinama. Razvoj elektrohemijskih biosenzora: enzimske elektrode i imuno-senzori. Elektrohmija u medicini - elektrohemijsko praćenje markera bolesti. Razvoj elektrohemijskih (biomolekularnih) reaktora za bioelektrokatalizu.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Cilj kolegija je osigurati studentima napredni nivo znanja iz teorijske i primijenjene elektrohemije i elektrohemijskog inženjerstva, budući da elektrohemija nudi jednu od najboljih alternativa za razvoj jednostavnih i jeftinih 'zelenih', novih poluvodičkih, biohemijskih i biomedicinskih tehnologija, te predstavlja osnovu za razvoj održivih energetskih sistema (gorivih članaka, vodikove i sunčeve energije, itd.). Jedna od najvažnijih svjetskih smjernica odnosi se na razvoj ekološki prihvatljivih procesa i održivih energetskih ssistema

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

1

 

-

ukupno

15

5

 

Način polaganja ispita

Predavanja, konzultacije, seminari, pokazne vježbe.

Bodovi

ECTS bodovi: 5 (predavanja 40%; samostalni rad 20% pisanje odbrana seminarskog rada  40%).

Jezik

Bosanski/engleski

Obavezna literatura

1. C. H. Hamann, A. Hamnett, W. Vielstich, Electrochemistry, Willey-VCH., 1998.

2. J. H. Hirschenhofer, D. B. Stauffer, R. R. Engleman and M. G. Klett, Fuel Cell Handbook, U.S. Department of Commerce, 1999.

3. J. Lipkowski, P. N. Ross, Electrocatalysis, Willey-VCH, 1998.

4. J. Wang, Analytical Electrochemistry, 2nd Ed., Willey, 2000.

5. J. M. Thomas, W. J.Thomas, Principles and Practice of Heterogeneous Catalysis, Willey,1996.

Preporučena literatura

 

 

 

 

 

Naziv kolegija

INŽENJERSTVO OKOLIŠA

Šifra

 

Status kolegija

obavezni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

II

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Procjena uticaja na okoliš. Tehnike za predviđanje neželjenih uticaja na okoliš. Sprečavanje onečišćenja u hemijskoj i srodnim industrijama. Metodologija i tehnike sprečavanja zagađenja u okoliš kao što je čistija proizvodnja. Procjena životnog ciklusa (LCA). Održivi razvoj. Sisitemi za separaciju i recikliranje različitog otpada. Upoznavanje sa standardima za vodu, zrak, tlo, čvrsti otpad, buku i mirise. Međunarodni standard ISO 14000. Smanjenje i kontrola emisije zagađivača u zrak. Praćenje kvalitete zraka. Suhi i mokri kolektori, elektrostatski taložnici, termalna obrada, te biofiltracija. Praćenje, karakterizacija i efekti kontrole mirisa. Procjena i evaulacija buke, te kontrola na mjestu nastajanja. Emisije u tlo. Remedijacija. Obrada otpadnih tehnoloških voda. Izvori i efekti zagađivača, posebno organskih. Razvoj novih metoda za smanjenje zagađenja u otpadnim vodama kao što su napredni oksidacijski procesi (AOP). Muljevi, koloidne suspenzije i njihovo zbrinjavanje. Primarna i sekundarna obrada, te konvencionalna biološka obrada. Zagađivači i njihova obrada u izvorskim i pitkim vodama. Čvrsti otpad. Izvori i karakterizacija, smanjenje, separacija i recikliranje. Obrada i odlaganje. Različiti tipovi spalionica. Piroliza krutog otpada. Opasni otpad i njegovo zbrinjavanje. Identifikacija, izvori i učinci opasnog otpada posebno radioaktivnog. Proces i razgradnja opasnog otpada kao i njegova koncentracija, tehnologije stabilizacije i solidifikacije transporta i sl. Podzemni tankovi za skladištenje i drugi načini zbrinjavanja opasnog otpada.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Prepoznavanje i razumijevanje ekoloških aspekata neke aktivnosti i nalaženje rješenja koja nudi inženjerstvo okoliša u skladu s načelima održivog razvitka. Biti upoznat sa potencijalnim opasnostima specifičnih onečišćivača za zrak, vodu i tlo. Znati primijeniti strategiju i metodološki pristup kao i različite tehnike za sprečavanje i smanjivanje negativnih uticaja na okoliš.

Usvajanje temeljnih znanja neophodnih za naučno- istraživački rad iz područja hemijskog inženjerstva i inženjerstva okoliša.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

5

ukupno

15

Način polaganja ispita

 

Bodovi

10

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Henry, J.G., Heinke, G.W.: Environmental Science and Eggineering, Prentice Hall, New Yersey,1996.

Liu, D.H.F., Liptak, B.G., Bouis, P.A.: Environmental Engineers’ Handbook, Lewis Publishers, New York, 1996.

Allen, D.T., Rosselot, K.S.: Pollution Prevention for Chemical Processes, John Wiley, New York, 1997.

 

Naziv kolegija

BIOLOŠKI PROCESI OBRADE OTPADNIH VODA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline, Prehrambeno inženjerstvo,

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Vahida Selimbašić,red.prof.

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Uloga mikroorganizama u razgradnji složenih organskih sastojaka u otpadnim vodama porijeklom iz hemijske, farmaceutske, fermentativne i prehrambene industrije. Mješovite mikrobne kulture i njihova uloga u provođenju procesa biološke oksidacije, nitrifikacije i denitrifikacije. Svojstva aerobnih i anaerobnih mješovitih mikrobnih kultura. Biotestovi razgradljivosti sastojaka u otpadnim vodama. Kinetika rasta mikroorganizama mješovitih mikrobnih kultura (aerobnih i anaerobnih) uz upotrebu sastojaka s ugljikom, azotom i fosforom. Uticaj faktora okoline (pH-vrijednost, otopljeni kisik, temperatura, koncentracija mikrobne biomase, koncentracija sastojaka u otpadnoj vodi, redoks potencijal, parcijalni pritisak plina) na efikasnost bioloških procesa. Bioaugmentacija (metoda poboljšanja efikasnosti bioloških sistema za obradu otpadnih voda). Reaktori za aerobne i anaerobne procese. Tehnologija aktivnog mulja (klasična tehnologija) i tehnologija aktivnog mulja uz injektiranje (bioaugmentacija) mješovitih mikrobnih kultura za obradu otpadnih voda industrije, odlagališta otpada-deponija i miješanih otpadnih voda grada i industrije. Metanski procesi obrade otpadnih voda sa visokim sadržajem organskih sastojaka iz fermentativne i farmaceutske industrije. Aanaerobno-aerobni  proces za obradu otpadnih voda prehrambene industrije i proces uklanjanja sastojaka s azotom i fosforom (nitrifikacija i denitrifikacija) za obradu otpadnih voda hemijske, fermentativne i farmaceutske industrije i otpadnih voda odlagališta otpada–deponija. Biološki procesi uklanjanja sastojaka sa sumporom. Biofilm procesi i membranski procesi. Zbrinjavanje mulja iz procesa biološke obrade otpadnih voda.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Cilj ovog kolegija je istaknuti ulogu mikroorganizama u očuvanju i zaštiti okoline. Steći će se fundamentalna znanja o kvaliteti i porijeklu otpadnih voda i njihovoj razgradnji pomoću mikroorganizama primjenom različitih bioloških procesa obrade. Takođe, steći će se znanja i vještine o prevenciji onečišćenja okoline, njegovom očuvanju i primjeni mikroorganizama u svrhu uklanjanja onečišćenja.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Stanojević, M., Simić, S., Radić, D, Jovović, A.: Aeracija otpadnih voda, ETA, Beograd, 2006.

Jackman, A.P., Powell,L.: Hazardous Waste Treatment Technologies: Biological Treatment, Wet air Oxidation, Chemical Tixation Chemical Oxidation, Noyes Publication, Park Ridge, NJ, 1991.

Photooxidation Purification and Treatment of Water and Air, Eds.: Ollis,D.F., Al-Ekabi, Elsevier, Amsterdam, 1993.

Tedeschi, S.: Zaštita voda, Simović, V. (Ed.), HDGI, Zagreb, 1997.

 

Naziv kolegija

MIKROBIOLOGIJA SA METABOLIZMOM MIKROORGANIZAMA OTPADNIH VODA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij -  Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

III/IV

Nositelj kolegija

Dr.sc. Fatima Numanović,vanr.prof.

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Rast mikrobnih ćelija: prenos hemijskih signala i regulacija ekspresije gena; regulacija anabolizma; uticaj promjena u okolini na mikrobni rast. Komunikacija bakterijske ćelije sa okolinom. Pregled regulacijskih mehanizama kod proizvodnih mikroorganizama (Bacillus, Azotobacter, Xanthomonas, Pseudomonas, Clostridium). Regulacija metabolizma vezanog uz usporeni rast (sekundarni metabolizm, ekspresija heterolognih gena, biofilm, promjena metabolizma u stacionarnoj i lag fazi). Fiziološki aspekti uzgoja životinjskih i biljnih ćelija. Mikroorganizmi i njihov značaj u metabolizmu ekosistema. Interakcije mikroorganizama sa polutantima u biosferi (deterdženti, pesticidi, teški metali, plastične materije, nafta). Pojam bioremedijacije, bioremedijacija ekosistema zagađenih naftom. Primjena mikroorganizama u zaštiti ekosistema. Pojam trofičnosti i zagađenosti vodenih ekosistema. Podjela vodenih ekosistema prema organskoj produkciji. Mikrobiološki i biološki aspekti obrade otpadnih voda. Biološki monitoring: biomarkeri, bioindikatorski organizmi.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Upoznavanje studenata sa tipovima i potencijalima pojava akcidentnih situacija u okolini. Prepoznavanje kvantitativnih i kvalitativnih osobina rizika koje nose akcidentne situacije. Osposobljenost studenata za prepoznavanje akcidentnih situacija i njihovih posljedica po okolinu na osnovu osobina supstanci koje se van kontrole mogu naći u različitim medijima okoline.

Nastava

Predavanja

Seminar

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Alberts, B. i sar.: The Cell, 1983, Garland Publishing, Inc., New York & London.

Lengeler, J.W., Drews, G., Schlegel, H.G.: Biology of the Prokaryotes, Georg Thieme Verlag, Stuttgart, New York, 1999.

Moat, A.G., Foster, J.W.: Microbial Physiology 3rd, 1995, Wiley-Liss., New York.

Biotehnologija, Bia, Ljubljana (ur. P. Raspor), 1996.

Lessie, T.G., Phibbs, P.V.Jr.: Alternative pathways of carbohydrate utilization in Pseudomonads, Ann. Rev. Microbiol. 38, 359-387,1984.

Industrial Microbiology and Biotechnology, (ur.: Demain A.L., Davies J.E.) ASM Press Washington D.C., 1999.

Perry, J.J., Stanely, J.T., Lory S.: Microbial Life, 2002., Sinauer.

Walker, G., Walker, J.: Yeast Physiology and Biotechnology, 1998., John Wiley and Sons, New York.

 

 

 

Naziv kolegija

ZAGAĐENJE ZRAKA I PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH PLINOVA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Izvori onečišćenja zraka (termoelektrane i toplane, industrija, transportna sredstva, spalionice otpada). Fizičko-mehanički značaj čestica (gustina, tvrdoća, elektro provodljivost), sastav i oblik čestica. Značaj otpadnih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva i otpada. Separacija čestica u gravitacijskom, centrifugalnom i električnom polju. Separacija čestica kretanjem kroz porozni medij. Separacija čestica dodavanjem vode. Separacija plinskih komponenti (spojevi sumpora, azota, ugljika, hlora) iz otpadnih plinova. Efikasnost separiranja. Faktori koji utiču na efikasnost separiranja (značaj čvrste i plinske faze, konstrukcijske i radne karakteristike separatora). Karakteristične sheme prečišćavanje otpadnih plinova.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Usvajanje temeljinih informacija o izvorima i problematici onečišćenja zraka. Upoznavanje s postupcima i uređajima za prečišćavanje otpadnih plinova.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Suess, M.J., Grefen, K., Reinisch, D.W.: Ambient Air Pollutants from Industrial Sources, Elsevier, 1985.

Loffler, F., Dietrich, H., Flatt, W.: Dust Collection with Bag Filters and Envelope Filters, Friedr. Vieweg & Sons, 1988.

Dullien, F.A.: Introduction to Industrial Gas Cleaning, Academic Press, 1989.

 

 

Naziv kolegija

SISTEMI UPRAVLJANJA TEHNOLOŠKIM OTPADOM

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij -  Inženjerstvo u zaštiti okoline,Hemijsko inženjerstvo

Semestar

 

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Institucionalni i legislativni okvir za postupanje otpadom. Razvitak strategija u postupanju otpadom. Hijerarhija postupanja otpadom (mjere za smanjenje nastanka otpada, ponovna upotreba, recikliranje, obrada i ponovno korištenje, energetska upotreba, odlaganje). Pregled mjera i aktivnosti za ostvarenje ciljeva. Nastajanje otpada, katalog otpada, prepoznavanje otpad/ne-otpad, postupci obrade i postupci zbirnjavanja u skladu s EU klasifikacijom. Metode i postupci obrade otpada (fizička, hemijska, kondicioniranje). Spaljivanje kao specifičan postupak obrade. Metode zbrinjavanja i odlaganja. Upotreba u drugim procesima.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Temeljna znanja neophodna za istraživački rad. Snalaženje u sistemima postupanja otpadom, prepoznavanje pogodnih metoda i postupaka obrade i zbrinjavanja, temeljna znanja o EU praksi postupanja otpadom i stanju u BiH.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Higgins, T.E.:Pollution Prevention Handbook, Lewis Publishers, Boca Raton/ London/ Tokyo,

Bridgwater,A.W., Mumford, C.J.:Waste Recycling and Pollution Control Handbook, G.Godwin Ltd., London, 1979.

 

Naziv kolegija

PROCJENA RIZIKA U OKOLINI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

III/IV

Nositelj kolegija

Dr.sc. Franc Andrejaš,vanr.prof.

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Generalna definicija o konceptu procjene rizika. Procjena rizika zdravlja čovjeka odnosno procjena većine opasnih supstanci koje se nalaze u okolini i koje u kontaktu s čovjekom mogu izazvati zdravstvene tegobe. Vjerovatnost problema koje izložena populacija može imati u okolini. Koncept procjene ekološkog rizika i legislativa. Osnovne metodologije procjene rizika i njihove primjene u primjerima iz prakse. Osnovni principi i metodologije pri procjeni ekološkog rizika. Karakterizacija i procjena izvora zagađenja. Prenos zagađenja kroz okolinske medije. Procjena izloženosti populacije. Koristeći modeliranje ili mjerenja procijeniti nivo koncentracija na lokacijama gdje može doći do ekološkog rizika. Stohastičke metode pri procjeni ekološkog rizika. Osnovni principi upravljanja rizikom. Procjena uticaja na temelju izloženosti. Procjena izloženosti kao posljedica različitih procesa pri prenosu zagađenja. Procjena utjecaja na različite populacije u okolišu. Karakterizacija rizika koristeći metode vjerovatnoće. Koncept upravljanja rizikom te njegov odnos prema regulativi i donošenju upravljačkih odluka.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Razumijevanje osnovnih principa i metodologija u procjeni i upravljanju ekološkog rizika. Specifična znanja u provođenju postupka procjene nivoa koncentracije za različite ekološke medije.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Sutter: Ecological Risk Assessment, Lewis Publishers, 1993.

Louvar and Lovuar: Health and Environmental Risk Analysis, Prentice Hall, 1998.

Crosby: Environmental Toxicology and Chemistry, 1998.

U.S. EPA, 1988, Methods used in United States for the Assessment and Management of Health Risk Due to Chemicals, Federal Register PB89-222707, National Research Council.

US EPA, Ecological Committee on Risk Assessment Methods (ECOFRAM), 1999.

Procjena opasnosti - dokumentacija po metodi AUVA I WKÖ. - Biblioteka zaštita na radu 3.1, Zagreb: IPROZ, 1997.

Priručnik za izradu procjene opasnosti u malim i srednjim poduzećima prema prilagođenoj SME metodi. - Zagreb: ZIRS, 1997.

Zakonski i podzakonski propisi iz predmetnog područja.

Jukić, P., Sertić, Z.: Priručnik - metode za izradu procjene opasnosti na radnim mjestima. Zagreb: ZAGREBINSPEKT, 1998.

Smjernice za procjenu opasnosti Europske unije. - Zagreb: ZIRS, 1997.

 

Naziv kolegija

AKCIDENTNE SITUACIJE U OKOLINI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

III/IV

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Tipovi akcidenata u okolini. Perkursori akcidenata. Potencijalni uzroci akcidentalnih situacija (uloga ljudskog faktora). Akcidenti od požara i eksplozija. Akcidenti usljed vojnog djelovanja. Akcidenti kao posljedica nepravilnog rada tehnoloških sistema. Akcidenti kao posljedice neadekvatnog tretiranja otpadnih materija. Akcidenti prilikom transporta toksičnih materija. Vrste zagađujućih materija i modeli ponašanja u životnoj sredini. Toksičnost materija. Uticaj akcidenata na različite medije životne sredine (voda, zrak, tlo).Akcidenti regionalnog i globalnog karaktera. Preventivno sprečavanje akcidenata. Zakonski okviri (BiH i EU) na polju sprečavanja akcidentnih situacija.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Upoznavanje studenata sa tipovima i potencijalima pojava akcidentnih situacija u okolini. Prepoznavanje kvantitativnih i kvalitativnih osobina rizika koje nose akcidentne situacije. Osposobljenost studenata za prepoznavanje akcidentnih situacija i njihovih posljedica po okolinu na osnovu osobina supstanci koje se van kontrole mogu naći u različitim medijima okoline.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

1

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Bogdanović, М.: Opasnosti od hemijskih akcidenata, Zadužbina Andrejević, Beograd, 1999.

Čvorović, Z.: Upravljanje rizicima u životnoj sredini, Zadužbina Andrejević, Beograd, 2005.

Bursač, Ž., Galović, I., Hrvačić, N., Kocijan, S.: Opasne tvari, mjere sigurnosti, sprječavanje, saniranje posljedica. - Zagreb: Zavod za OODSZ, 1996.

Kocijan, S.: Prijevoz opasnih tvari. - Zagreb: IPROZ, 2008.

 

Naziv kolegija

TEHNOLOŠKI PROCESI I ŽIVOTNA SREDINA

 

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

IV

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

 

Tehnološki sistem-radna i životna sredina kao sistem.Tehnologija i tehnološki sistem. Elementi proizvodnog tehnološkog sistema, tehnološki proces, energija.izbor ulaznih i izlaznih elemenata tehnološkog procesa od značaja za zaštitu životne sredine, izbor šeme tehnološkog procesa, izbor opreme, sirovina, lokacije. Tehnološki procesi  anorganske hemijske industrije (sumporna i azotna kiselina, soda, amonijak, vještačka đubriva, cement i sl.). Tehnološki procesi organske hemijske industrije (deterdženti, nafta, celuloza i papir, polimerni materijali i sl.).trendovi razvoja.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Nakon odslušanog i položenog kolegija Tehnološki procesi hemijske industrije u zaštiti okoline, studenti će imati opće znanje o međuutjecaju tehnoloških procesaenergije i klime, vrstama otpadnih tvari u industriji i energetici te načinima i mogućnostima eliminacije/smanjenja njihova štetna utjecaja na okoliš. Ova znanja student će moći implementirati u praksi u raznim industrijskim tehnološkim procesima hemijske industrije.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

 

 

Obavezna literatura

1. B.Anđelković, I.Krstić, tehnološki procesi I zaštita okoline, Univerzitet u Nišu, niš 2002.

2. VanLoon, G.W. , Duffy, S.J.: Environmental Chemistry, Oxford University Press, 2000.

3. Hinrichs, R.A., Kleinbach, M.: Energy – Its Use and the Environment, Harcourt College Publishers, 2002.

4. J. Sadadinović, Organska trhnologija, Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet, 2008.

5.B.Anđelković, Rizik tehnoloških sistema I profesionalni rizik, Jugoslovenski savez inženjera I tehničara, bonafides, 2002

6.

 

Naziv kolegija

SINTEZA I DIZAJNIRANJE PROCESA SA SVIJEŠĆU O OKOLIŠU

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

 

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Upoznavanje sa okolišnim problemima uzrokovanim od strane industrije. Veza između okoline, tehnološkog procesa, sistema za generisanje energije i tržišta. Koncepti i terminologija prevencije odnosno sprječavanja nastanka zagađenja. Uloga procesnog inženjera i koraci u sintezi i dizajniranju ekološko održivih procesa. Sistemske metode za sintezu i dizajniranje održivih procesa. Jedinične operacije i sprječavanje nastanka zagađenja. Analiza procesnih šema u cilju prevencije zagađenja. Integracija energije u procesu. Integracija mase u procesu. Nulta emisija materije i energije u procesu. Procjena okolišnih performansi procesnih šema. Konkretni primjeri minimizacije i sprječavanja emisije zagađenja u okolinu.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Sticanje općih i posebnih znanja koja se odnose na sintezu i dizajniranje tehnoloških procesa sa sviješću o okolišu, koncept prevencije zagađenja i metode koje doprinose minimizaciji i prevenciji emisije zagađenja u okolinu.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Obavezna literatura

1. D. T. Allen i D. R. Shonnard, Green Engineering: Environmentally conscious design of chemical processes. Prentice Hall PTR, New York, 2002.

2. M. M. El-Halwagi, Pollution prevention through process integration: Systematic design tools, Academic Press, San Diego, 1997.

3. A. C. Dimian, Integrated design and simulation of chemical processes: Computer-aided chemical engineering, 13, Elsevier science B.V, Amsterdam, The Netherlands, 2003.

Preporučena literatura

 

 

 

1. J. M. Douglas, Conceptual design of chemical processes, McGraw-Hill, Inc, New York, 1988.

2. L. T. Biegler, I. E. Grossmann i A. W. Westerberg: Systematic methods of chemical process design, Prentice-Hall, New Jersey, 1997.

3. R. Smith, Chemical Process Design and Integration, John Wiley & Sons, Ltd, England, 2005.

4. E. Ahmetović, M. Suljkanović, N. Ibrić,i A. Jaganjac, A. (2010): Procesno inženjerska edukacija za održivi razvoj, EnE10 Šesta regionalna konferencija, Životna sredina ka Evropi, Beograd, 7-8. juni 2010.

5. E. Ahmetović, M. Martin, I. E. Grossmann (2010): Optimization of energy and water consumption in corn-based ethanol plants. Ind. Eng. Chem. Res., 2010, 49 (17), pp 7972–7982.

 

Naziv kolegija

MODELIRANJE PROCESA KOMPOSTIRANJA KRUTOG OTPADA

Šifra

 

Status kolegija

Izborni

Studij

Doktorski studij – Hemijsko inženjerstvo, Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

 

Nositelj kolegija

Dr.sc. Ivan Petric,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Definicija i značaj procesa kompostiranja u tretmanu krutog otpada. Opis, karakteristike i faze procesa kompostiranja. Reaktorski i nereaktorski sistemi za kompostiranje. Faktori koji utječu na kompostiranje. Osnovni koncepti postojećih matematičkih modela procesa kompostiranja. Razvoj matematičkog modela procesa kompostiranja sa odgovarajućim pretpostavkama. Razmatranje bilansa mase i energije u procesu kompostiranja. Kinetika procesa kompostiranja (utjecaj korektivnih funkcija). Stehiometrija procesa kompostiranja. Procjena i analiza osjetljivosti kinetičkih parametara. Simulacija, verifikacija i optimizacija procesa. Primjena matematičkih modela procesa kompostiranja za različite vrste krutog otpada. Realizacija izloženih metoda na računaru korištenjem raspoloživog softvera i uz odgovarajuće probleme-zadatke koji se rješavaju pojedinačno i timski.

Analiza odabranih naučnih radova u kojima su demonstrirane izložene metode.

Opća i posebna znanja koja se stječu na kolegiju (cilj)

Stjecanje znanja o savremenim metodama u modeliranju procesa kompostiranja krutog otpada. Osposobljavanje za korištenje različitih numeričkih metoda i softvera, koji se koriste kod procjene kinetičkih parametara, verifikacije modela, simulacije i optimizacije procesa kompostiranja krutog otpada.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

5

Jezik

 

Literatura

1. I.G. Mason: A study of power, kinetics, and modelling in the composting process, PhD Thesis, University of Canterbury, Australia, 2007.

2. P.B. Woodford: In-vessel composting model with multiple substrate and microorganism types, PhD Thesis, Kansas State University, Manhattan, Kansas, 2009.

3. F. Solé-Mauri, J.  Illa, A. Magrí, F. Prenafeta-Boldú, X. Flotats, (2007): An integrated biochemical and physical model for the composting process, Bioresource Technology, Vol. 98, No. 17, 3278-3293..

4. I.G. Mason (2006): Mathematical modelling of the composting process: a review, Waste Management 26, 3-21.

5. C. Petiot, A. de Guardia (2004): Composting in a laboratory reactor: a review, Compost Science & Utilization, Vol. 12, No. 1, 69-79.

6. I. Petric (2008): Aerobic composting of poultry manure and wheat straw-kinetic and reactor modeL, International Journal of Chemical Reactor Engineering, Volume 6, A95, 1-43.

7. E. Epstein: The science of composting. Technomic Publishing Company. Lancaster. Pennsylvania, 1997.

8. R.T. Haug: The practical handbook of compost engineerING, Lewis Publishers. Boca Raton, 1993.

 

Naziv kolegija

FIZIKALNO HEMIJSKE METODE OBRADE OTPADNIH VODA

Šifra

 

Status kolegija 

Izborni

Studij

Doktorski studij – Inženjerstvo zaštite okoline

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Husejin Keran,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Cilj: Pri obradi voda, pitkih, industrijskih i otpadnih, fizikalno hemijski postupci čine nezamjenljivu fazu tokom obrade. Svrha predmeta je upoznavanje fundamentalnih pojava na kojima se temelje fizikalno hemijski postupci obrade. Voda:. fizikalno hemijska svojstva voda, sastojci voda, vrste voda.  Adsorpcija: Uzroci i vrste adsorpcija; Faktori koji utiču na adsorpciju; Adsorpcijska ravnoteža i adsorpcijske izoterme; Kinetika, brzina adsorpcije; Tehnička izvedba adsorpcije-šaržni i kontinuirani procesi, krivulja proboja. Koagulacija i flokulacija: Definicija; Stabilnost koloida; Destabilizacija koloida u vodenim sistemima, Vrste koagulanata. Ionska izmjena: Vrste izmjenjivača; Reakcije izmjene- ionska ravnoteža i kinetika, izoterma, selektivnost, kapacitet; Metode operacije ionske izmjene-dizajn kolona; Primjena ionske izmjene. Ozonizacija- fizikalna i hemijska svojstva ozona, generiranje ozona, prednosti ozona i specifična primjena. Membranski procesi: Klasifikacija membrana i membranskih operacija; Tlačne membranske operacije-reverzna osmoza, nanofiltracija, ultrafiltracija, mikrofiltracija; Moduli; Membrane-priprema i karakterizacija; Prenos tvari, fluks permeata, blokiranje i bioblokiranje u tlačnim procesima, principi zadržavanja i modeli separacije; Elektrodijaliza; MBR tehnologija.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Usvajanje specifičnih znanja neophodnih za istraživački rad u području tehnologije obrade voda.

 

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

1

 

-

ukupno

10

5

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

ECTS bodovi: 5 (predavanja 40%; samostalni rad 20% pisanje odbrana seminarskog rada  40%).

Jezik

Bosanski/engleski

Obavezna literatura

1. A. P. Sincero, G. A. Sincero, Physical-Chemical Treatment of Water and Wastewater, CRC Press, New York 2002.

2. J. Mallevialle, PE. Odendaal, M. R. Wiesner(edts.), Water treatment membrane processes, McGraw-Hill, New York 1996.

 

Naziv kolegija

METODE ODREĐIVANJA TEŠKIH METALA U HRANI, OKOLIŠU I PROIZVODIMA HEMIJSKE INDUSTRIJE

Šifra

07

Status kolegija

Izborni

Studij

doktorski studij – Inženjerstvo zaštite okoline

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Mirsad Salkić,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Temeljni principi plamenih i bezplamenih tehnika u laboratorijskim uslovima i monitoringu teških metala (arsen, živa, kadmijum, olovo, itd.) u okolišu i proizvodima hemijske i prehrambene industrije. Priprema uzoraka.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Usvajanje temeljnih znanja neophodnih za istraživački rad.

 

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Pismeno ili usmeno i seminarski rad.

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

  1. D.T. Sawyer, W.R. Heineman, J.M. Beebe, Chemistry experiments for instrumental methods, Wiley & sons, new York, 1984.
  2. Grupa autora, voda za piće – standardne metode za ispitivanje higijenske ispravnosti, Savezni zavod za zdravstvenu zaštitu, Beograd, 1990.

Preporučena literatura

C.S. James, Analytical chemistry of foods, Chapman & Hall, 1999.

 

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA TEHNOLOGIJE ALKOHOLNIH I BEZALKOHOLNIH PIĆA

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

II

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Općenito o alkoholnim i bezalkoholnim pićima, podjela.

Tretman komine, alkoholna fermentacija, tipovi destilacionih uređaja, specifičnosti destilacije u proizvodnji jakih alkoholnih pića. Hemijski sastav destilata. Pomoćni materijali za formiranje, obradu, tipiziranje i njegu jakih alkoholnih pića. Mane i nedostaci.rakije od grožđa i voća, šumskih plodova, specijalne rakije. Kontrola kvaliteta prema standardima. Osnovne senzorske ocjene alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Nakon odslušanog i položenog kolegija studenti će imati poznavanje I detaljno razumjevanje procesa proizvodnje različitih tipova jakih alkoholnih pića. Osposobljenost za samostalno vođenje naučno-istraživačkog zadatka iz ove oblasti proizvodnje od različitih sirovina, primjenom savremenih sredstava za obradu sirovina i destilata. Sposobnost samostalnog rješavanja praktičnih problema I kontrole procesa proizvodnje, čuvanja mirisnih komponenti, formiranje bukea. Poznavanje metoda kontrole kvaliteta, senzorskih svojstava različitih grupa proizvoda,poznavanje uslova za njihovo čuvanje I tipiziranje.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

 

 

Obavezna literatura

1.A.H. Rose, Alcoholic Beverages, Academic pres, London 1977

2.A.G.H. Lea, J.R.Piggott, Fermented Beverage Production, Blacke Academic&Professional, London,1995

3. C.Bamforth, Scientufic Princioles of malting and Brewing, ASBC, 2006.

 

 

 

Naziv kolegija

NOVE SPOZNAJE U TEHNOLOGIJI ULJA I MASTI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

 Doktorski studij - Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

 

 

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Studenti će steći znanja, teorijska i praktična, sa osnovnim i višim pojmovima iz oblasti tehnologije ulja i masti, kao i proizvoda koji se dobijaju iz njih.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

 

 

Obavezna literatura

1.R.D.O,Brien,W. Farr, P.J.Wan, Introduction to Fats and Oils Technology, 2nd Ed. AOCS Press, Champaing, Ilinois,2000

2.J. Sadadinović, Organska tehnologija, Univerzitet u tuzli, Tehnološki fakultet, 2008.

3.   

.

 

 

 

 

Naziv kolegija

OTPAD I RECIKLIRANJE

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Vahida Selimbašić, red.prof.

Saradnici na kolegiju

Dr.sc. Franc Andrejaš, vanr.prof.

Dr.sc. Abdel Đozić, docent

Dr.sc. Nedim Suljić, vanr.prof.

Sadržaj kolegija

Očuvanje prirodnih resursa i recikliranje. Vrste i karakteristike otpada. Skupljanje i transport otpada. Izvor i porijeklo čvrstog otpada. Klasifikacija čvrstog otpada. Fizičko-mehaničke karakteristike otpada: čvrstoća, tvrdoća, krtost, gustina, magnetna i elektro provodljivost. Granulometrijski sastav i sraslost. Mehanizmi sitnjenja (gnječenje, udar, abrazija, rezanje). Energetski aspekti sitnjenja. Klasiranje na sitima i u fluidima (slobodno i ometano taloženje). Gravitacijska koncentracija (koncentracijski kriterij), Pt-separacija (tipovi suspenzoida). Magnetna i elektrostatička separacija (magnetizacija i ionizacija čestica). Flotacija (kolektori, regulatori, pjenušavci, faze flotacije). Sortiranje (optičko, elektronsko). Okrupnjavanje. Tehnologije recikliranja komunalnog otpada, polimernih materijala, metala, staklene ambalaže, elektroničkog otpada i građevinskog otpada. Tehnološki pokazatelji efikasnosti recikliranja. Ekonomičnost recikliranja. Sanitarne, industrijske deponije i deponije otpada.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Upoznavanje sa karakteristikama različitih vrsta otpada, te postupcima i aparatima koji se koriste u recikliranju.

Nastava

Predavanja

Seminari

ukupno

15

5

Način polaganja ispita

Seminarski rad, usmena odbrana rada

Bodovi

10

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Bilitewski, B.,Härdtle, G., Marek, K.: Abfallwirtschaft, Springer-Verlag, 1991.

LaGrega, M.D., Buckingham, L.P., Evans, J.C.: Hazardous Waste Management, McGraw-Hill, Inc., 1994.

Gaballah, I., Hager, J., Solozabal,R.: Global Symposium on Recycling, Waste Treatment and Clean Technology, REWAS '99, San Sebastian, 1999.

 

 

 

Naziv kolegija

PROCJENA RIZIKA U OKOLINI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

 

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Generalna definicija o konceptu procjene rizika. Procjena rizika zdravlja čovjeka odnosno procjena većine opasnih supstanci koje se nalaze u okolini i koje u kontaktu s čovjekom mogu izazvati zdravstvene tegobe. Vjerovatnost problema koje izložena populacija može imati u okolini. Koncept procjene ekološkog rizika i legislativa. Osnovne metodologije procjene rizika i njihove primjene u primjerima iz prakse. Osnovni principi i metodologije pri procjeni ekološkog rizika. Karakterizacija i procjena izvora zagađenja. Prenos zagađenja kroz okolinske medije. Procjena izloženosti populacije. Koristeći modeliranje ili mjerenja procijeniti nivo koncentracija na lokacijama gdje može doći do ekološkog rizika. Stohastičke metode pri procjeni ekološkog rizika. Osnovni principi upravljanja rizikom. Procjena uticaja na temelju izloženosti. Procjena izloženosti kao posljedica različitih procesa pri prenosu zagađenja. Procjena utjecaja na različite populacije u okolišu. Karakterizacija rizika koristeći metode vjerovatnoće. Koncept upravljanja rizikom te njegov odnos prema regulativi i donošenju upravljačkih odluka.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Razumijevanje osnovnih principa i metodologija u procjeni i upravljanju ekološkog rizika. Specifična znanja u provođenju postupka procjene nivoa koncentracije za različite ekološke medije.

Nastava

Predavanja

Seminari

sati/sedmično

 

3

ukupno

9

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

Sutter: Ecological Risk Assessment, Lewis Publishers, 1993.

Louvar and Lovuar: Health and Environmental Risk Analysis, Prentice Hall, 1998.

Crosby: Environmental Toxicology and Chemistry, 1998.

U.S. EPA, 1988, Methods used in United States for the Assessment and Management of Health Risk Due to Chemicals, Federal Register PB89-222707, National Research Council.

US EPA, Ecological Committee on Risk Assessment Methods (ECOFRAM), 1999.

Procjena opasnosti - dokumentacija po metodi AUVA I WKÖ. - Biblioteka zaštita na radu 3.1, Zagreb: IPROZ, 1997.

Priručnik za izradu procjene opasnosti u malim i srednjim poduzećima prema prilagođenoj SME metodi. - Zagreb: ZIRS, 1997.

Zakonski i podzakonski propisi iz predmetnog područja.

Jukić, P., Sertić, Z.: Priručnik - metode za izradu procjene opasnosti na radnim mjestima. Zagreb: ZAGREBINSPEKT, 1998.

Smjernice za procjenu opasnosti Europske unije. - Zagreb: ZIRS, 1997.

 

 

 

 

Naziv kolegija

TEHNOLOŠKI PROCESI I ŽIVOTNA SREDINA

 

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij - Inženjerstvo u zaštiti okoline

Semestar

III/IV

Nositelj kolegija

 

Saradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Tehnološki sistem-radna i životna sredina kao sistem.Tehnologija i tehnološki sistem. Elementi proizvodnog tehnološkog sistema, tehnološki proces, energija.izbor ulaznih i izlaznih elemenata tehnološkog procesa od značaja za zaštitu životne sredine, izbor šeme tehnološkog procesa, izbor opreme, sirovina, lokacije. Tehnološki procesi  anorganske hemijske industrije (sumporna i azotna kiselina, soda, amonijak, vještačka đubriva, cement i sl.). Tehnološki procesi organske hemijske industrije (deterdženti, nafta, celuloza i papir, polimerni materijali i sl.).trendovi razvoja.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Nakon odslušanog i položenog kolegija Tehnološki procesi hemijske industrije u zaštiti okoline, studenti će imati opće znanje o međuutjecaju tehnoloških procesaenergije i klime, vrstama otpadnih tvari u industriji i energetici te načinima i mogućnostima eliminacije/smanjenja njihova štetna utjecaja na okoliš. Ova znanja student će moći implementirati u praksi u raznim industrijskim tehnološkim procesima hemijske industrije.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

 

 

Obavezna literatura

1. B.Anđelković, I.Krstić, tehnološki procesi I zaštita okoline, Univerzitet u Nišu, niš 2002.

2. VanLoon, G.W. , Duffy, S.J.: Environmental Chemistry, Oxford University Press, 2000.

3. Hinrichs, R.A., Kleinbach, M.: Energy – Its Use and the Environment, Harcourt College Publishers, 2002.

4. J. Sadadinović, Organska trhnologija, Univerzitet u Tuzli, Tehnološki fakultet, 2008.

5.B.Anđelković, Rizik tehnoloških sistema I profesionalni rizik, Jugoslovenski savez inženjera I tehničara, bonafides, 2002

6.

 

 

 

 

Naziv kolegija

SAVREMENE METODE U ANALIZI BIOAKTIVNIH SUPSTANCI

Šifra

07

Status kolegija

Izborni

Studij

doktorski studij – Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Mirsad Salkić,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

Dr.sc. Mersiha Suljkanović,doc.

Sadržaj kolegija

Temeljni principi plamenih i bezplamenih tehnika u laboratorijskim uslovima za analizu bioaktivnih supstanci  u proizvodima prehrambene industrije. Priprema uzoraka.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Usvajanje temeljnih znanja neophodnih za istraživački rad.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

12

 

 

Način polaganja ispita

Pismeno ili usmeno i seminarski rad.

Bodovi

5

Jezik

Bosanski

Obavezna literatura

  1. D.T. Sawyer, W.R. Heineman, J.M. Beebe, Chemistry experiments for instrumental methods, Wiley & sons, new York, 1984.
  2. Grupa autora, voda za piće – standardne metode za ispitivanje higijenske ispravnosti, Savezni zavod za zdravstvenu zaštitu, Beograd, 1990.

Preporučena literatura

C.S. James, Analytical chemistry of foods, Chapman & Hall, 1999.

 

 

 

Naziv kolegija

MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA

Šifra

PI 03

Status kolegija

obavezni

Studij

Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

 

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Mikroorganizmi u hrani. Mikrobna kontaminacija vode, zraka, hrane i krmiva. Mikrobno kvarenje hrane. Detekcija i identifikacija mo u hrani (tardicionalne i nove metode). Bakterijski, fungalni i algalni toksini. Abiotički faktori i njihov utjecaj na rast i razmnožavanje mo te biosintezu toksina. Saprofitni i parazitni rodovi bakterija, kvasaca i plijesni kao najčešći kontaminanti hrane. Otrovanja mikrobno kontaminiranom hranom uzrokovano sporogenim gram-pozitivnim bakterijama (Bacillus cereus, B.subtilis, Clostridium perfringens, Cl.botulinum), nesporogenim gram-pozitivnim bakterijama (Staphylococcus aureus,Streptococcus faecalis,Listeria monocytogenes) i gram-negativnim bakterijama (Escherichia coli, Vibrio haemolyticus, Pseudomonas aeruginosa, Salmonella sp., Campylobacter jejuni). MO važni u proizvodnji hrane. Zaštita namirnica od mikrobnog kvarenja. Mikotoksičke plijesni i zdravlje u ljudi. Dozvoljene koncentracije mikotoksina u našoj zemlji i u svijetu. Kontrola mikrobiološke kvalitete hrane (kriteriji, metode).

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Predmet treba da omogući studentu sticanje:
a) znanja/razumevanja osobina i funkcije posebnih grupa mo značajnih za mikrobiologiju hrane; korisnih i mikroorganizama koji izazivaju kvarenje,novih patogena koji izazivaju oboljenja a prenose se hranom, brze metode identifikacije, efekti karakteristika hrane na rast i preživljavanje mo, efekti prezervacionih tehnika na rast mo antimikrobna jedinjenja, novih trendova u bezbednosti hrane, biohazardi.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

20

 

 

Način polaganja ispita

Ispit se polaže putem seminarskog rada i usmeno.

Bodovi

12

Jezik

 

Obavezna literatura

1.Duraković S., Delaš F., Stilinović B., Duraković L., Moderna mikrobiologija namirnica, knjiga prva, Kugler, Zagreb, 2002.

2.Duraković S., Delaš F., Duraković L., Moderna mikrobiologija namirnica, knjiga druga, Kugler, Zagreb, 2002.

3.Duraković S., Duraković L., Specijalna mikrobiologija, Durieux, Zagreb, 2000.

4.Bibek R., Fundamentals Food Microbiology, 2nd Ed., CRC Press, Washington, D.C. 2001.

Preporučena literatura

1.Microorganisms in Foods 6: Microbial Ecology of Food Commodities, 2005. International Commission on Microbiological Specifications of Foods (ICMSF) Springer; 2nd. edition

2.Adams M.R., Moss M.O., Food Microbiology, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1995.

3.Mc Kanna L., Kandel J., Microbiology-Esential and Application, Mc Graw Hill Book Co., New York, 1990.

 

Naziv kolegija

PROCESI KRISTALIZACIJE U HRANI

Šifra

 

Status kolegija

izborni

Studij

Doktorski studij – Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

I

Nositelj kolegija

Dr.sc. Amra Odobašić,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Značaj strukture hrane.Kristalni sistemi i koordinate.Značaj veličine krstiala i njihova distribucija. Tehnike za karakterizaciju kristala. Svojstva fluida. Superzasičeni sistemi. Fazni dijagrami. Teorija i kinetika nukleacije.Mehanizmi rasta kristala. Mehanizmi rekristalizacije.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Pošto uspješno savlada program, student će ovladati činjenicama i principima koje se primjenjuju pri procesima kristalizacije u hrani pod različitim uslovima.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

1

 

 

ukupno

10

5

 

Način polaganja ispita

 

Bodovi

5

Jezik

 

Obavezna literatura

 

Preporučena literatura

  1. Richard W. Hartel“Crystallization in Food, Aspen Publication, 2001
  2. Jose M. Aguilera and David W. Stanley, Microstructural Principles of Food Processing and Enineering, Secound Edition, 1999
  3. S.T.Beckett,Physico – Chemical Aspects of food processing, Blackie Academic & Professional, 1995

 

Naziv kolegija

ODABRANA POGLAVLJA U TEHNOLOGIJI MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA

Šifra

PI 09

Status kolegija

izborni

Studij

Prehrambeno inženjerstvo

Semestar

II

Nositelj kolegija

Dr.sc. Milica Vilušić,vanr.prof.

Suradnici na kolegiju

 

Sadržaj kolegija

Kritične točke u tehnologiji prerade mlijeka i odabira asortimana proizvoda. Suvremena dostignuća u procesima prerade mlijeka. Suvremena instrumentalna tehnika, mikrobiologija, fizikalno-kemijski parametri u mljekarstvu. Suvremeni pristup sanitaciji, uređaji, tehnologija, sredstva, propisi. Novi proizvodi i nusproizvodi mljekarske industrije. Fermentirani mliječni proizvodi, nutritivna i terapeutska vrijednost. Modificirano i humanizirano mlijeko, nova dostignuća i spoznaje. Mliječne zamjenice i nemliječni sastojci u mliječnim proizvodima. Značajniji sirevi svijeta, svojstva, tehnologija proizvodnje. Aditivi u mljekarskoj industriji, podjela, primjena, legislativa, propisi, trend. Tekstura i reološke karakteristike mliječnih proizvoda.

Opšta i posebna znanja koja se stiču na kolegiju (cilj)

Cilj kolegija je produbiti znanje o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda stečeno na prethodnom studiju. Studenti će saznati više o dostignućima u procesima prerade mlijeka, suvremenom pristupu sanitaciji, modernoj industriji fermentiranih mliječnih proizvoda, tehnologiji proizvodnje sira i autohtonih mliječnih proizvoda, te njihovim reološkim karakteristikama.

Nastava

Predavanja

Seminari

Vježbe

sati/sedmično

 

 

 

ukupno

9

3

 

Način polaganja ispita

Ispit se polaže putem seminarskog rada i usmeno.

Bodovi

8

Jezik

 

Obavezna literatura

1. A.Y. Tamime: Fermented Milks, Blackwell Publishing Company, 2006.

2. Y.H. Hui: Handbook of Food Science, Technology and Engineering, Taylor and Francis Group, 2006.

3. A.Y. Tamime, R.K. Robinson: Yoghurt Science and Technology, WoodHead Publishing Limited, 2004.

4. P.F. Fox, P.L.H. Mc Sweeney, T.M. Cogan, T.P. Guinee: Cheese, Chemistry, Physics and microbiology-General aspects, third edition, vol 1 and 2, 2004.

5. M. Carić, S. Milanović: Topljeni sir, Nauka, Beograd, Tehnološki fakultet, Novi Sad, 1997.

6. F.V. Kosikowski, V.V. Mistry: Cheese and Fermented Milk Foods, third edition, Vol 1 i Vol 2, Westport Conecticut, 1997.

7. G. Bylund: Dairy processing handbook, Tetra pak, Lund, 1995.

Preporučena literatura

1. G. Smit (ed.): Dairy processing – Improving quality, Woodhead Publishing, Cambridge, 2003.

2. J. Scott Smith, Y.H. Hui: Food Processing – Principles and Applications, Blackwell Publishing, 2004.

3. T.J. Britz, R.K. Robinson (ed.): Advanced Dairy Science and Technology, Blackwell Publishing, Oxford, 2008.