TEHNOLOŠKI FAKULTET

      

Polazna strana
Oglasna tabla
Nastavni program
Nastavno osoblje
Raspored nastave
Pitanja za vježbu
Zadaci za vježbu
Laboratorija
Diplomski radovi
Korisni linkovi

 
 
 
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pitanja za vježbu-Testirajte se

Tehnološke operacije I Tehnološke operacije II
Osnovni pojmovi i principi, teorija sličnosti (pdf) Toplinske i difuzione operacije (pdf)
Osnovni mehanike fluida (pdf)  
Mehanika heterogenih sistema (pdf)  

Testirajte se - Osnovni pojmovi i principi, teorija sličnosti

  1. Koja su bazna saznanja potrebna za razumijevanje tehnoloških operacija?
  2. Objasniti pojam jedinične (operacije) operacije i jediničnog aparata.
  3. Objasniti pojam tehnološkog procesa.
  4. Kakva je razlika između fizičke i hemijske promjene materije u procesu? Navesti konkretne primjere.
  5. Koji su bazni zadaci procesnih inženjera?
  6. Šta predstavlja hemijsko inženjerstvo?
  7. Skicirati i objasniti konceptualnu blok šemu procesnog sistema.
  8. Navesti baznu podjelu jediničnih operacija.
  9. Navesti osnovne karakteristike fizičke veličine.
  10. Navesti sisteme mjernih jedinica.
  11. Navesti osnovne i izvedene jedinice SI sistema, njhovu jedinicu i simbol.
  12. Navesti neke fizičke veličine i njihove dimenzije.
  13. Šta predstavljaju konverzioni faktori? Navesti primjer.
  14. Objasniti pojam dimenzionalne analize.
  15. Objasniti zakon o očuvanju mase.
  16. Objasniti zakon o očuvanju energije.
  17. Napisati osnovnu jednačinu stanja idealnog gasa.
  18. Objasniti Raoult-ov i Dalton-ov zakon.
  19. Objasniti pojmove stacionarnog i nestacionarnog odvijanja procesa.
  20. Navesti bazne fenomene prenosa u tehnološkim operacijama i njihove pogonske sile.
  21. Objasniti primjenu teorije sličnosti u inženjerstvu?
  22. Objasniti proces modeliranja (laboratorijski model, poliindustrijski prototip i industrijski aparat).
  23. Šta predstavlja koeficijent linearne sličnosti?
  24. Koje vrste sličnosti se mogu promatrati u operacijskim zbivanjima?
  25. Šta predstavlja „vanjsku” a šta „unutrašnju” sličnost aparata?
  26. Skicirati dva geometrijski slična tijela (laboratorijski model i poliindustrijski aparat). U skladu sa time objasniti pojmove koeficijent linearne sličnosti invarijanta geometrijske sličnosti.
  27. Objasniti slijedeće pojmove: mehanička, kinematska, dinamička, toplinska i hemijska sličnost.
  28. Navesti bazne sile u operacijskim zbivanjima, i skicirati iste na nekim konkretnim prmjerima.
  29. Objasniti Reynolds-ov eksperiment i vrste strujanja tečnosti.
  30. Ako u sistemu preovladavaju sile inercije u odnosu na sile trenja kakvo se ima strujanje? Na osnovu omjera navedenih sila izvesti kriterij koji potvrđuje navedenu konstataciju.
  31. Objasniti pojmove simpleks i kriterij.
  32. Pokazati izvođenje Reynolds-ovog i Froude-ovog kriterija na osnovu omjera sila.
  33. Koji uslov mora biti ispunjen da se ima dinamička (unutrašnja) sličnost dva sistema u kretanju?
  34. Kada su dva strujanja slična u pogledu hidrodinamičke sličnosti?
  35. Da li je u praksi moguće ostvariti sličnost po svim navedenim kriterijima?
  36. Ako kroz cjevovod kružnog presjeka d struji tečnost, a izmjerena brzina strujanja iznosi v odrediti omjer protoka u modelu i prototipu i izvesti jednačinu modeliranja.
  37. Kada su dva strujanja slična u pogledu toplinske i difuzione sličnosti?
  38. Objasniti razliku između molekulskog i vrtložnog prenošenja pojedinih fenomena?
  39. Navesti bazne fenomene prenosa koji se izučavaju u tehnološkim/jediničnim operacijama i njihove pogonske sile?
  40. Navesti konkretne primjere pojedinih fenomena u praksi.

Testirajte se - Osnovni mehanike fluida

  1. Definirati pojam mehanike fluida.
  2. Kako se može izvršiti podjela mehanike fluida?
  3. Šta predstavljaju fluidi?
  4. Kako se može izvršiti podjela fluida?
  5. Navesti dva heterogena plinovita i tečna fluida?
  6. Koje su  osnovne osobine fluida?
  7. Objasniti laboratorijski metod određivanja gustine fluida.
  8. Izvesti relaciju za kinematski viskozitet.
  9. Objasniti pojam dinamičkog viskoziteta na eksperimentu sa kliznom pločom.
  10. Šta predstavlja napon smicanja?
  11. U dijagramu, napon smicanja u funkciji gradijanta brzine (τ=dv/dy), prikazati moguće zavisnosti za različite vrste fluida i iste objasniti.
  12. Definirati pojam statike fluida.
  13. Šta predstavlja Pascalov zakon.
  14. Izvesti osnovnu relaciju hidrostatike.
  15. Definirati pojam dinamike fluida.
  16. Napisati relacije za maseni i volumni protok tečnosti kroz cjevovod.
  17. Skicirati cjevovod, sastavljen od cijevi različitog dijametra, i izvesti osnovnu jednačinu kontinuiteta.
  18. U kom dijelu cjevovoda se ima minimalna a u kom maksimalna brzina strujanja tečnosti i zašto? Skicirati profil brzina prilikom strujanja tečnosti kroz cjevovod.
  19. Navesti moguće mehanizme strujanja tečnosti i vrijednosti Re broja za pojedini oblik strujanja.
  20. Definirati pojam ekvivalentnog dijametra.
  21. Izvesti ekvivalentni dijametar za cjevovod tipa »cijev u cijevi«, »više cijevi u cijevi«, pravougaoni i kvadratni poprečni presjek cjevovoda.
  22. Napisati energetski bilans za strujanje idealnih i realnih fluida.
  23. Šta predstavljaju pojedini članovi u Bernoulli-jevoj jednačini za realne fluide?
  24. Skicirati cjevovod koji se sastoji od cijevi različitog dijametra i diskutovati promjenu pojedinih visina energije pri proticanju idealnih i realnih fluida.
  25. Kakva je suštinska razlika između strujanja idealnih i realnih fluida?
  26. Uslijed čega nastaju gubici energije pri strujanju fluida kroz cjevovod? Objasniti na konkretnim primjerima.
  27. Napisati relaciju za Darcy-Weissbach-ovu jednačinu i objasniti šta ona predstavlja.
  28. Od čega zavisi koeficijent trenja prilikom strujanja fluida kroz glatke cijevi.
  29. Od čega zavisi koeficijent trenja prilikom strujanja fluida kroz hrapave cijevi.
  30. Skicirati Moody-jev dijagram i objasniti proceduru određivanje visine hrapavosti na osnovu poznatog koeficijenta trenja i Re broja.
  31. Kako se mogu mjesni otpori izraziti na osnovu njihove ekvivalentne dužine. Napisati relaciju i objasniti istu.
  32. Navesti tri mjerna uređaja koji se koriste za određivanje brzine i protoka fluida.
  33. Skicirati mjerne uređaje koji se koriste za određivanje brzine i protoka fluida i objasniti na koji način se na osnovu njih može doći do brzine strujanja fluida.
  34. Skicirati  način određivanja koeficijenta prigušne ploče u zavisnosti od  Re broja i odnosa dijametara prečnika prigušne ploče i cjevovoda.
  35. Skicirati i objasniti dijagram određivanja optimalnog dijametra cjevovoda.
  36. Navesti aproksimativne vrijednosti brzina strujanja tečnih i plinovitih fluida sa kojima se može manipulisati u praktičnim  proračunima. Šta se može na osnovu njihovih vrijednosti zaključiti.
  37. Navesti uređaje za transport tečnih i plinovitih fluida.
  38. Navesti najmanje četiri vrste pumpi koje se koriste za transport tečnih fluida.
  39. cjevovodu.
  40. Skicirati i objasniti princip rada pumpnog postrojenja.
  41. Šta predstavlja usisnu, potisnu i geometrijsku visinu kod pumpnog postrojenja.
  42. Navesti osnovne parametre pri proračunu centrifugalnih pumpi.
  43. Skicirati centrifugalnu pumpu sa osnovnim dijelovima i objasniti njen princip rada.
  44. Skicirati višestepenu centrifugalnu pumpu i objasniti njen princip rada.
  45. Navesti prednosti i nedostatke centrifugalnih pumpi.
  46. Napisati jednačinu za visinu dizanja i snagu pumpe i objasniti šta predstavlja svaki član u jednačini.
  47. Šta predstavlja ukupni koeficijent korisnog djelovanja pumpe.
  48. Skicirati karakteristike centrifugalne pumpe pri konstantnom broju obrtaja u kao funkcionalnu zavisnost visine dizanja pumpe, snage i koeficijenta iskorištenja u funkciji volumnog protoka i diskutovati isti.
  49. Skicirati karakteristike centrifugalne pumpe pri promjenljivom broju obrtaja i diskutovati isti.
  50. Skicirati određivanje radne tačke pumpe kao i ostalih parametara potrebnih za izračunavanje snage pumpe.
  51. Grafički pokazati o objasniti kako se mijenja položaj radne tačke pumpe u zavisnosti od poprečnog presjeka, hrapavosti i mjesnih otpora cjevovoda.
  52. Šta predstavlja kavitacija? Koje su njene poslijedice i kako se ona može izbjeći.
  53. Napisati i objasniti relaciju za izračunavanje usisne visine centrifugalne pumpe.
  54. Kako se mijenja usisna visina pumpe sa porastom temperature ako se vrši transportovanje vode pumpom.
  55. U p-t dijagramu skicirati moguće putanje pri kojima može doći do ključanja tečnosti i objasniti ih.
  56. Navesti moguće načine povećanja kapaciteta pumpe.
  57. Skicirati povećanje kapaciteta pumpe pri paralelnom spajanju pumpi.
  58. Skicirati i objasniti princip rada jednoradne i dvoradne klipne pumpe.
  59. Šta predstavlja koeficijent volumnog iskorištenja klipne pumpe.
  60. Koje su prednosti i nedostaci klipnih pumpi.
  61. Skicirati i objasniti princip rada pumpe sa radnim fluidom pod pritiskom.
  62. Skicirati i objasniti princip rada strujne/mlazne pumpe.
  63. Kako je izvšena podjela kompresionih aparata prema stepenu kompresije?
  64. Kako se dijele kompresioni aparati prema principu djelovanja?
  65. Napisati relaciju za izračunavanje mehaničkog rada na vratilu kompresora za adijabatski, izotermski proces i politropski proces.
  66. Skicirati proces višestepene adijabatske kompresije sa međuhlađenjem šematski i u i-s dijagramu.
  67. Šta predstavlja stepen kompresije?
  68. Skicirati ventilator i objasniti njegov princip rada.
  69. Napisati i objasniti relaciju za određivanje pritiska proizvedenog ventilatorom, kao i snage.
  70. Skicirati i objasniti karakteristiku centrifugalnog ventilatora.

Testirajte se - Mehanika heterogenih sistema

  1. Definirati pojam i podjelu heterogenih sistema.
  2. Navesti i objasniti osnovne operacije sa heterogenim sistemima u procesnom inženjerstvu.
  3. Objasniti princip taloženja i njegovu primjenu u praksi.
  4. Pod uticajem kakvih sila se može vršiti razdvajanje heterogenih sistema?
  5. Objasniti princip laminarnog, prelaznog i turbulentnog taloženja.
  6. Navesti osnovne veličine pri taloženju.
  7. Navesti osnovne sile koje djeluju na česticu pri njenom taloženju u tečnom mediju.
  8. Objasniti pojam ravnotežnog stanja pri taloženju čvrstih čestica?
  9. Objasniti proceduru proračuna dijametra čestice ako je poznata njena brzina taloženja.
  10. Objasniti proceduru proračuna brzine taloženja čestice ako je poznat njen dijametar.
  11. Skicirati i objasniti dijagram koji predstavlja zavisnost koeficijenta otpora medija u zavisnosti od Re kriterija pri procesu taloženja.
  12. Navesti granične vrijednosti Re kriterija pri različitim mehanizmima taloženja.
  13. Koji zakon opisuje laminarno taloženje?
  14. Navesti i objasniti relaciju za izračunavanje brzine taloženja čestice za laminarni režim taloženja.
  15. Skicirati i objasniti dijagram koji predstavlja zavisnost brojeva Re i Ly kriterija od Ar za taloženje različitih čestica u mediju.
  16. Objasniti šta predstavlja pojam faktora oblika čestica.
  17. Objasniti princip kretanja čestice u gravitacionom polju.
  18. Objasniti princip kretanja čestice u centrifugalnom polju.
  19. Napisati jednačine materijalnog bilansa procesa taloženja.
  20. Skicirati i objasniti princip klasiranja čestica u struji medija.
  21. Skicirati i objasniti princip rada flotacijskih aparata.
  22. Skicirati i objasniti princip rada taložnice. Šta predstavlja supadnost čestica.
  23. Skicirati i objasniti princip rada komore za odprašivanje plina.
  24. Šta predstavlja porozan sloj? Od čega se on može izraditi?
  25. Navesti i skicirati primjenu poroznog sloja u praksi.
  26. Skicirati porozan sloj i navesti osnovne veličine koja ga karakterišu.
  27. Čemu je jednak otpor poroznog sloja i kako se može izračunati?
  28. Objasniti pojmove slobodnog volumena, ekvivalentnog dijametra i fiktivne brzine u poroznom sloju.
  29. Napisati i objasniti relaciju za izračunavanje pada pritiska kroz porozan sloj.
  30. Objasniti princip kontaktiranja faza u poroznom sloju.
  31. Objasniti pojam fluidizacije i njenu primjenu u praksi.
  32. Skicirati i objasniti faze uspostavljanja fluidiziranog sloja.
  33. Objasniti pojam kritične brzine fluidiziranog sloja.
  34. Objasniti proceduru određivanja pada pritiska i brzine strujanja medija u fluidiziranom sloju.
  35. Objasniti pojam filtracije. Šta predstavlja pogonsku silu u procesu filtracije?
  36. Skicirati i objasniti moguće načine ostvarivanja pogonske sile pri procesu filtracije.
  37. Skicirati i objasniti princip rada filter prese.
  38. Napisati i objasniti jednačinu filtracije.
  39. Šta predstavlja otpor pri procesu filtracije i kako se on mijenja sa vremenom odvijanja procesa filtracije?
  40. Skicirati dijagrame zavisnosti Vf = f (t) za slučajeve kada je konstanta otpora kolača K=const odnosno kada se kolač ne skida pa je K ¹const.
  41. Objasniti pojam srednje brzine filtracije.
  42. Skicirati dijagram ΔtV=f(V) i objasniti način određivanja konstanti filtracije K i C.
  43. Napisati jednačine materijalnog bilansa procesa filtracije.
  44. Skicirati i objasniti princip rada procesa centrifugiranja (šaržno i kontinuirano, rotiranje bubnja oko vertikalne i horizontalne ose).
  45. Skicirati i objasniti princip rada vakuum filtra sa kontinuiranim skidanjem taloga.
  46. Šta predstavlja faktor odjeljivanja kod centrifuge.
  47. Objasniti princip procesa miješanja i primjenu u praksi.
  48. Skicirati aparaturu za proces miješanja i navesti njene osnovne dijelove.
  49. Skicirati i objasniti princip rada propelerske mješalice i osnovne veličine koje je karakterišu.
  50. Navesti aproksimativne odnose pojedinih veličina pri određivanju geometrije aparata za miješanje.
  51. Skicirati različite izvedbe mješala.
  52. Skicirati i objasniti princip rada propelerske i turbinske mješalice.
  53. Skicirati i objasniti princip rada mješalice sa difuzorom.
  54. Objasniti pojam periferne brzine pri procesu miješanja.
  55. Objasniti kada se koriste miješalice sa brzohodnim mješalima, miješalice sa sporohodnim mješalima odnosno miješalice sa miješanjem tečnosti pomoću pumpi.
  56. Skicirati i objasniti princip rada miješalice s centrifugalnom  i strujnom pumpom.
  57. Pomoću kojih pokazatelja se može izraziti uspješnost procesa miješanja i šta oni predstavljaju?
  58. Koje veličine utiču na potrošnju snage pri procesu miješanja?
  59. Napisati i objasniti relaciju za modificiran Re kriterij.
  60. Navesti granične vrijednosti Re kriterija za različite režime miješanja.
  61. Objasniti pojam faktora snage pri procesu miješanja i od čega od zavisi.
  62. Skicirati i objasniti dijagram zavisnosti faktora snage od Re kriterija za različite vrste mješala.
  63. Skicirati i objasniti dijagram za određivanje faktora snage za poznat Re kriterij i tip mješalice.
  64. Napisati relaciju za izračunavanje snage pri procesu miješanja i objasniti uticaj pojedinih veličina na potrošnju snage.

 Testirajte se - Toplinske i difuzione operacije

  1. Definirati pojam transfera topline i navesti njegovu primjenu u praksi.

  2. Navesti osnovne načine transfera topline s obzirom na kontakt fluida.

  3. Objasniti pojam toplinskog bilansa.

  4. Toplinski bilans direktnog miješanja toplog i hladnog medija

  5. Toplinski bilans indirektnog zagrijavanja hladnog medija sa vodenom parom

  6. Toplinski bilans indirektnog zagrijavanja hladnog medija sa parom uz njegovo djelimično isparavanje

  7. Toplinski bilans hlađenja vodene pare rashladnom vodom preko kontaktne površine

  8. Osnovni mehanizmi prenošenja topline (provođenje topline-kondukcija, prenošenje topline-konvekcija i zračenje-radijacija.

  9. Objasniti razliku između stacionarnog i nestacionatnog transfera topline.

  10. Koeficijent toplinske vodljivosti različitih materija

  11. Fourier-ov zakon

  12. Provođenje topline kroz jednoslojnu i višeslojnu ravnu i cilindričnu stijenku.

  13. Koncept termičkih otpora

  14. Prenošenje topline konvekcijom

  15. Prirodna i prinudna konvekcija

  16. Newton-ov izraz za prenošenje topline konvekcijom

  17. Analogije kod prenošenja topline i količine kretanja

  18. Nuselt-ov izraz za laminarno, prelazno i turbulentno strujanje

  19. Izračunavanje koeficijenta prelaza topline

  20. Konvektivno prenošenje topline bez promjene faza i sa promjenom faza

  21. Složeno prenošenje topline/prolaz topline

  22. Koeficijent prolaza topline

  23. Srednja temperaturna razlika

  24. Količina transferirane topline

  25. Prenošenje topline zračenjem

  26. Stefan-Boltzman-ov zakon

  27. Apsolutno crno tijelo

  28. Interakcija između površine tijela i incidentne radijacije

  29. Zakon raspodjele energije zračenja po talasnim dužinama pri raznim temperaturama

  30. Razmjena topline zračenjem i uticaj geometrijskog oblika i položaja zagrijanog i grijanog tijela u uzajamnom zračenju topline

  31. Energija zračenja

  32. Izmjenjivači topline

  33. Primjena izmjenjivača topline

  34. Izmjenjivači sa direktnim i indirektnim nosiocem topline

  35. Istosmjerni i protusmjerni izmjenjivači topline

  36. Pogonska sila za transfer topline

  37. Srednja temperaturna razlika (logaritamska i aritmetička)

  38. Minimalna temperaturna razlika

  39. Skicirati promjene temperatura u dijagramu temperatura-dužina (površina) izmjenjivača topline za istosmjerno i protusmjerno proticanje

  40. Skicirati promjene temperatura u dijagramu temperatura-dužina (površina) izmjenjivača topline za slučaj da je ogrijevna para pregrijana a medij koji se grije pothlađena tečnost.

  41. Proračuni i dimenzioniranje izmjenjivača topline

  42. Cijevni izmjenjivači topline

  43. Pločasti izmjenjivači topline

  44. Skicirati temperaturni profil tokova u pločastom izmjenjivaču topline

  45. Spiralni izmjenjivači topline

  46. Inkrustacije/naslage na kontaktnoj površini

  47. Izmjenjivači topline složene geometrije

  48. Korekcijski faktor izmjenjivača topline

  49. Toplinsko iskorištenje izmjenjivača topline

  50. Prednosti i mane pojedinih vrsta izmjenjivača topline

  51. Toplinska integracija i sinteza mreže izmjenjivača topline

  52. Isparavanje (koncentriranje, uparavanje)

  53. Koncentracija i povišenje tačke ključanja

  54. Duhringov dijagram

  55. Temperaturna osjetljivost vodenih otopina

  56. Stvaranje depozita i nečistoća na ogrijevnim površinama

  57. Objasniti pojmove radna para, sekundarna para (supara) i oduzeta (ekstra) para

  58. Ravnoteža u sistemu ključajuća vodena otopina-isparena voda

  59. Aparativna rješenja i tipovi isparivača

  60. Izbor tipa isparivača

  61. Performanse isparivača (kapacitet i ekonomija)

  62. Jednostepeno i višestepeno isparavanje

  63. Materijalni i toplinski bilans jednostepenog isparavanja

  64. Materijalni i toplinski bilans višestepenog isparavanja

  65. Predgrijavanje pojne otopine u jednostepenom isparivaču

  66. Predgrijavanje pojne otopine u višestepenom isparivačkom sistemu

  67. Načini napajanja isparivačkih postrojenja

  68. Temperaturni gubici pri isparavanju

  69. Raspodjela korisne temperaturne razlike

  70. Određivanje osnovnih veličina isparivača i namjena

  71. Određivanje optimalnog broja isparivača

  72. Ekonomija pare i specifična potrošnja pare  

  73. Isparavanje sa  mehaničkom kompresijom sekundarne pare

  74. Isparavanje sa termičkom rekompresijom sekundarne pare

  75. Kombinacija višestepenog isparavanja, mehaničke i termičke rekompresije pare

  76. Pomoćni aparati za pogon isparivača

  77. Operacije prenosa mase i njihova aplikacija

  78. Pogonska sila za prenos mase

  79. Sastav faza, Pravilo faza

  80. Raoult-ov zakon, Henry-jev zakon

  81. Ravnoteža među fazama, vanravnotežno stanje

  82. Difuzija mase molekulskim mehanizmom i konvektivni mehanizam prenosa mase

  83. Stacionaran i nestacionaran prenos mase

  84. Prenošenje mase u aparatu

  85. Načini rada aparata za prenošenje mase

  86. Molekulska difuzija

  87. Koeficijent difuzije u gasovima

  88. Koeficijent difuzije u tečnostima

  89. Kovektivni prelaz mase

  90. Koeficijent prolaza mase, jednačine prolaza mase kroz faze

  91. Srednje razlike koncentracija

  92. Proračun osnovnih veličina aparata za prenos mase

  93. Promjena koncentracija u koloni za prenos mase

  94. Određivanje broja jedinica prenosa mase (analitički, grafički)

  95. Izračunavanje osnovnih dimenzija difuzionih aparata

  96. Apsorpcija

  97. Karakteristike apsorpcionog punjenja

  98. Tipovi apsorpcionih aparata

  99. Određivanje broja jedinica prenosa mase kod apsorpcije

  100. Uticaj pritiska i temperaturu na proces apsorpcije

  101. Osnovni tipovi apsorpcionih aparata

  102. Prenošenje mase zavisno o kontaktu faza, proračuni ključnih veličina

  103. Ekstrakcija

  104. Karakteristike ekstrakcionih sredstava

  105. Ekstrakcija u sistemu tečno-tečno

  106. Ekstrakcija u sistemu čvrsto-tečno

  107. Trougaoni dijagram kod ekstrakcije

  108. Grafička interpolacija ravnotežnih pravaca

  109. Jednostepena ekstrakcija

  110. Ravnotežni dijagram kod jednostepene ekstrakcije

  111. Višestepena ekstrakcija

  112. Ravnotežni dijagram višestepene unakrsne ekstrakcije

  113. Određivanje broja stepeni kod ekstrakcije

  114. Osnovni tipovi ekstrakcionih aparata

  115. Destilacija

  116. Ravnoteža para-tečnost

  117. Zakoni destilacije binarnih sistema

  118. T-x-y dijagram idealnih i realnih smjesa

  119. Y-x ravnotežni dijagram

  120. Idealne i realne smjese

  121. Relativna isparljivost

  122. Obična, diferencijalna destilacija

  123. Destilacija sa vodenom parom

  124. Destilacija sa deflegmatorom

  125. Rektifikacija

  126. Podovi destilacione kolone

  127. Refluksni broj

  128. Gornji i donji pogonski pravac

  129. Grafičko određivanje broja idealnih podova

  130. Uticaj vrste pojne smjese na broj podova

  131. Broj podova pri totalnom, stvarnom i minimalnom refluksu

  132. Skicirati zavisnost broja podova od refluksnog broja

  133. Skicirati način određivanja optimalnog refluksnog broja (refluksa)

  134. Određivanje pojog poda koji poji smjesa i minimalnog pretoka

  135. Rektifikacija višekomponentnih smjesa

  136. Azeotropna rektifikacija

  137.  Vrste i tipovi rektifikacionih kolona

  138.  Proračuni destilacionih kolona

  139. Kristalizacija

  140.  Dijagram rastvorljivosti/topivosti

  141.  Nastajanje kristala

  142. Brzina kristalizacije

  143. Vrste kristalizacionih postupaka

  144. Kristalizacija izotermskim isparavanjem

  145.  Kristalizacija hlađenjem preko kontaktne površine

  146. Adijabatska ili flash kristalizacija

  147. Jednostepena i višestepena kristalizacija

  148. Materijalni i toplinski bilans procesa kristalizacije

  149. Frakciona kristalizacija

  150. Adsorpcija

  151. Vrste sušenja u odnosu na kontakt između materijala

  152. Ravnoteža i izoterme adsoprcije

  153. Prenos mase pri adsorpciji

  154. Vrste, način rada i proračun adsorpcionih aparata

  155. Kontaktna filtracija

  156. Flotacija i flotacijski aparati

  157. Osobine vlažnog zraka

  158. Mollier-ov dijagram-dijagram vlažnog zraka (h-x dijagram)

  159. Određivanje parametara zraka u h-x dijagramu

  160. Psihrometar

  161. Određivanje stanja zraka na osnovu suhog i mokrog termometra

  162. Promjene stanja vlažnog zraka u h-x dijagramu

  163. Povećanje vlažnosti vazduha sa uvođenjem vode ili vodene pare

  164. Sušenje čvrstih materija

  165. Vrste sušenja u odnosu na kontakt između materijala

  166. Ravnotežna i slobodna vlažnost

  167. Jednostepeno i višestepeno sušenje

  168. Sušenje sa recirkulacijom dijela toka izrađenog zraka

  169. Materijalni i toplinski bilans procesa sušenja

  170. Kinetika sušenja i krive sušenja

  171. Osnovni tipovi sušnica





 
     

Za dodatna pitanja, komentare, sugestije kontaktirajte elvis.ahmetovic@untz.ba
zadnja promjena 18.07.2008 00:41